Shadow

Mala glavata želva dobro napreduje

Gorgonija je već pisala o maloj glavatoj želvi koju je u uvali Javić, u predjelu Lumbarde (Korčula) gotovo bez ikakvih znakova života  pronašla naša suradnica Sunčana Žaknić. Više o tome možete pročitati OVDJE

Nakon pronalaska, mala želva koju je Sunčana prozvala Micikica odvedena je kod veterinara u Korčuli koji je organizirao transport želve u Split. Zbog ozljede lijevog oka i opće malaksalosti, splitski veterinar pregledao je mladu jedinku te ustanovio da joj je prijeko potrebna rehabilitacija u Centru za oporavak morskih kornjača koji je u sastavu Aquariuma Pula. Prošli vikend, mala kornjača stigla je u Pulu, a obzirom da je teška samo 85 grama s dužinom oklopa 9 cm ovo je i najmanja glavata želva koja je pronađena kod nas. U Puli kornjačica prima terapiju (antibiotske kapi za ozlijeđeno oko, vitamin A i D te infuzija), a smještena je u poseban bazen s UV tretiranom vodom i posebnim UV svjetlom koje imitira sunčeve zrake. Također, počela se i samostalno hraniti malim račićima.

Mala kornjača (koju su u Puli nazvali Mini Koko) ubraja se u prošlogodišnje jedinke izvaljene iz jaja 2020. godine.  Zajedno s ostalim mladim jedinkama tih veličina pripada populaciji glavatih želvi iz razdoblja “izgubljenih godina” koje traje i do 15-ak godina, a odnosi se na razdoblje od izlijeganja iz jaja do povratka na pješčane plaže. Izraz “izgubljene godine” nastao je zbog nemogućnosti praćenja njihovih migracija u tom razdoblju njihovog života. Naime, već dugi niz godina, migracije odraslih jedinki prate se pomoću odašiljača (transmitera) sa satelitskim praćenjem, koji se zbog svojih veličina nisu mogli postaviti na oklop mladih jedinki. Mlade jedinke praćene su isključivo iz brodova te analizom njihovih prehrambenih navika, što nije bilo dostatno za bolje razumijevanje njihovih migracija. Tek je razvoj novih odašiljača veličine pametnih telefona (“preživljavaju” od 27 do 220 dana), u potpunosti moguće razumjeti migracije mladih jedinki poput Mini Koka (Micikica).

Prirodna predacija glavna je životna prijetnja za novorođene kornjače; utvrđeno je da će samo 1 od 1 000 mladunaca preživjeti ovu izrazitu osjetljivu životnu fazu.

Pretpostavljamo da je naša kornjačica donešena morskim strujama s jedne od pješčanih obala istočnog Sredozemlja (Grčka, Cipar, Turska) na kojoj se izvalila. No, najnovija istraživanja potvrđuju povremeno gniježđenje glavate želve i duž cijele albanske obale Jadrana što pomiče dosad poznatu granicu gniježđenja od najbližih sjeveroistočnih jonskih obala prema jugoistočnom Jadranu (Albanija). U kasnijim životnim fazama života, glavate želve zbog hranjenja, često zalaze u sjeverni Jadran, koji uz Gabeški zaljev (Tunis) predstavlja jedno od najznačajnijih hranilišta u cijelom Sredozemlju.

Više o glavatim želvama možete pronaći u BROŠURI.

 

U slučaju da pronađete ozlijeđenu jedinku koja pripada skupinama morskih kornjača, morskih sisavaca ili hrskavičnih riba (morski psi i raže), iznimno je važno brzo djelovati kako bi joj se mogla pružiti potrebna pomoć u što kraćem roku. Dovoljno je da nazovete županijski centar 112 koji će aktivirati Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja ili nalaz prijavite na Jeste li vidjeli? (pakleniotoci.eu)

Tekst: Aquarium Pula, Sunčana Žaknić, Luka Kolovrat

Fotografije: Aquarium Pula, Sunčana Žaknić, Jelena Kurtović Mrčelić

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije