U nekoliko navrata na Gorgoniji.com mogli ste pročitati članke o masovnom pomoru periski i postavljanju kolektora kojima se pokušavalo „uloviti“ mlađ periske. S velikom radošću pisali smo i o tome da su se u nekim kolektorima našle mlade periske i da su prebačene u Aquarium Pula na daljnju skrb.
Zanimalo nas je koliko ukupno ima malih periski u Aquariumu, kako napreduju, s čim se hrane i još mnogo toga, a odgovore smo potražili u razgovoru s voditeljicom stručnog odjela Aleksandrom Bel Dajković.
Koliko je trenutno malih periski u Vašim akvarijima i s kojih lokacija su sve pristigle?
U cilju spašavanja plemenite periske (Pinna nobilis) u Sredozemlju i u nadi da se vrsta sačuva od izumiranja, početkom lipnja (2020. godine) postavljeni su, na 15 lokacija diljem Jadrana (od Dubrovnika do Rovinja), kolektori za prihvat mlađi, tj. ličinka periska. U dogovoru sa Zavodom za zaštitu okoliša i prirode, pod nadležnim Ministarstvom, i radne grupe za očuvanje periske, stručnjaci su sredinom 11. mjeseca najavili vađenje kolektora kako bi se ustanovilo eventualno prisustvo mlađi periske. Nakon te najave u posebnom karantenskom odjelu Aquariuma Pula, namijenjen školjkašima, pripremao se sustav i bazeni za mogući prihvat ličinki periski.
Dana 19.11.2020. pristigla nam je prva ličinka periske, nazvana „Omišanka“. Jelena Kurtović Mrčetić, biolog iz Javne Ustanove More i Krš pronašla je ličinku periske u kolektoru na 6 metara dubine u Maloj Luci u Omišu. Navedena ličinka, veličine 15 mm, nakon vađenja kolektora (12.11.2020.) bila je smještena u IZOR-u (Institutu za oceanologiju i ribarstvo) u Splitu, u bazenu s tekućom morskom vodom. Kako bi dobila dovoljno hrane, znanstvenici su svaki dan povlačili fitoplanktonsku mrežu. No, ustanovljen je mali broj stanica fitoplanktona (njihove primarne hrane) te je prvenstveno radi toga odlučeno da se transportira i smjesti u Aquarium Pula u strogo kontroliranim akvarijskim uvjetima.
Nekoliko dana kasnije, 27.11.2020., pristigle su nam i jedinke nađene u kolektoru na 4 m dubine iz Rovinja, Uvala Leso, njih smo nazvali „Rovinjke“. Vađenje i prikupljanje mlađi su obavili dr.sc. Andrej Jaklin i kolege iz Centara za istraživanje mora iz Rovinja. Te ličinke periske su do trenutka transporta bile izolirane u IRB-u u vanjskom bazenu s tekućom morskom vodom. Pri dolasku u karantenskom odjelu Aquariuma Pula sve su jedinke pregledane. Ličinke veličine 12 do 23 mm, skoro prozirnih ljušturica smještene su u drugi prihvatni bazen te je nažalost ustanovljeno da nisu imale vidljive bisusne niti, što otežava prihvat periski u sediment te tako i preživljavanje. Kod periska bisusne niti imaju ključnu ulogu za preživljavanje jedinki jer one stabiliziraju perisku u sediment (mulj/pijesak).
Pri kraju u prosinca, 21. i 23.12.2020. dr.sc.Tatjana Bakran-Petricioli, Donat Petricioli i dr.sc.Silvia Kipson iz Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, nakon pažljvog vađenja kolektora iz podmorija Nacionalnog Parka Brijuni, uvala Javorike i uvala Pisak, pronašli su mlađ plemenite periske. Male periske, nazvane „Brionke“, veličine između 5 mm i 20 mm, su bile prebačene u priručnom laboratoriju, stavljene u aeriranu morsku vodu i slijedećeg dana predane Aquariumu Pula.
Sve ličinke periske, sveukopno 15 jedinki, pristigle tijekom studenog i prosinca, se trenutno nalaze u posebnom karantenskom odjelu Aquariuma Pula u strogo kontroliranim akvarijskim uvjetima. Za njih se koristi posebno tretirana morska voda, pročišćena i kontinuirano tretirana UV svjetlom te filtrirana na 1 mikrometar. Male periske se nalaze u bazenima zatvorenog tipa, svi se parametri sustava (temperatura, salinitet, pH, i količina kisika) svakodnevno kontroliraju te se strogo održava čistoća i hranjenje.
Koliko su velike i napreduju li sukladno očekivanjima?
Ličinke periske su vrlo su male, veličine ljušture od 5 do 25 mm, jako su osjetljive te su njihove ljušturice skoro prozirne. Održavaju se u zimskim uvjetima temperature stoga im je i metabolizam sporiji. No međutim primjećujemo kroz prozirne ljušturice, da se uspješno hrane tj.da dobro filtriraju što nam daje nadu za njihov opstanak, iako je prošlo relativno malo vremena od kad su kod nas te nije moguće ustanoviti na golo oko rast ljušture.
Na koji način ih hranite i s kojom hranom?
Periske zahtijevaju posebnu ishranu i poseban režim hranjenja. Hrana se sastoji primarno od različitih vrsta jednostaničnih algi, tj. fitoplanktona (Tysochrisis sp., Tetraselmis sp., Nanocloropsis sp. i alge kremenjašice) uz mali dodatak zooplanktona iz našeg uzgoja. Za prehranu periski potrudili smo se uzgojiti što veći broj vrsta fitoplanktona i zooplanktona što je dosta zahtjevno te pri pripremi samih doza hrane potrebno je i brojati mikroskopom stanice pa tek onda fizički nahraniti jedinke. Jedinke se hrane više puta dnevno ručno (najmanje 4 puta) i putem automatske hranilice svaki sat vremena.
Kada ćete moći sa sigurnošću znati je li riječ o ugroženoj Pinni nobilis ili su neke periske Pinna rudis?
Te dvije vrste periska se morfološki razlikuju. Vrhovi ljuštura vrste Pinna rudis su više trokutastog oblika dok su vrhovi ljuštura vrste Pinna nobilis okruglasti (ovalni) kao glavna razlika, stoga mi kao i stručnjaci uključeni u grupu za očuvanje periske pod vodstvom Zavoda za zaštitu okoliša i prirode koji su jedinke vadili iz kolektora, smatramo da su sve jedinke za koje se skrbi vrste Pinna nobilis.
Koliko imate odraslih primjeraka i ima li ikakvih izgleda za njihovo razmnožavanje u zatočeništvu?
Ljetos smo i mi postavili kolektore u našim bazenima u nadi da se prirodno prihvati mlađ, no nažalost naši su kolektori bili bez ličinki periska. Isto tako, tijekom kolovoza, pokušali smo inducirati mrijest, termičkim šokom, no bez rezultata. Odraslih jedinki ima premalo za mogućnost njihovog razmnožavanja u zatočeništvu. Trenutno je ostalo još desetak živih odraslih jedinki tako da smo orijentirani na održavanje mladih jedinki i na detektiranje preostalih živih jedinki u moru te u aktivnosti njihovog očuvanja.
Tekst: Aleksandra Bel Dajaković i Luka Kolovrat
Fotografije: Aquarium Pula i Luka Kolovrat
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije