Neki dan smo objavili reportažu o novom nalazu kod Novalje. I naravno atrakcija su bile fotografije i sama priča. Meni samom je ta priča i jedna od najboljih. Jer je ekipa iz JVP Čakovec ronila tamo gdje je ronilo tisuće ronilaca i ukazala na postajanje nečega što će se ispostaviti kao antički brodolom.
No shvatio sam po komentarima da nitko nije vidio kolika je uloga 3D modela i njegova važnost. A s obzirom na to da je ovo portal za ronioce, malo ću vam ga dočarati.
Znači, čim se nešto otkrije i prijavi to postaje ugroženije nego kad se za to nije znalo. Nažalost ali je tako, Tamo se roni, o tome se priča i brzo netko snimi gdje je to. Takvih priča imamo od početaka podvodne arheologije u Hrvatskoj pa sve do zadnjih godina. Iako je svijest ronilaca porasla, organiziranost lopova i ljudi koji pljačkaju svoju zemlju je ostala. I sad ne treba filozofirati o tome, jednostavno lopov će biti lopov pa iako krade od svoje djece. Naime, krade kulturna dobra koja bi nam u budućnosti trebala obogaćivati život.
Eto tu dolazi 3D model. I zato je uvijek važno napraviti ga čim prije. Mi smo za zadnji nalaz to odradili u jednom ronjenju. Mala ekipa: Robert Novak, Robert Bister i Leon Krištofić pripremili su nalazište kako smo dogovorili ( točke , trasirka i mjerke ), slikali smo Marko Kreslin i ja. Ali najvažnija osoba bio je Matko Čvrljak koji je bio u Zagrebu i objasnio kako da sve pripremimo.
Najbitnija svrha ovoga je da zauvijek imamo zatečeno stanje.
Na 3D modelu možete vidjeti sve detalje koji su bili dostupni kameri, zauvijek. I ako dođe do devastiranja ili sumnjate u njega ponovite snimanje. S tim ponovljenim snimanjem napravite ponovo 3D model i postoji program koji usporedi dva snimanja i vidite što fali. A vidite i je li bilo pomicanja predmeta, od sidrenja ili ribolovnim alatima.
Fotogrametrija (foto- + -gram + -metrija), je znanost i tehnika određivanja oblika, veličine ili položaja nekog objekta snimanjem, mjerenjem i interpretacijom fotografskih snimaka. Zasniva se na činjenici da snimka nastaje prema određenim geometrijskim i optičkim zakonitostima, pa je njihovim poznavanjem moguće na osnovi snimke djelomično ili u potpunosti rekonstruirati snimljeni objekt.
Da bi ovom tehnikom u jednom ronjenu napravili 3D model treba dobra priprema. S obzirom na poznate kamere postavili smo postavke kako bi bile najkorisnije. Ali danas vješt korisnik programa za to može upotrijebiti gotovo bilo što, film, fotografije ili Timelapse. Tako da uz malo pripreme svatko može snimiti upotrebljiv materijal. Naravno, kvaliteta nije jednaka ali upotrebljivo je.
Ova tehnika napravila je revoluciju u podvodnim istraživanjima, jer pod morem ne možete biti dugo. Danas se za ovo koriste ROV i AUV vozila, ali to su skupe i napredne varijante. Danas sa svom silom GoProa i drugih akcijskih kamera može se s vrlo malo novca napraviti zavidne rezultate.
Postoje projekti nadzora olupina tj. njihovog raspadanja. Gdje svaki zainteresirani ronilac može pomoći. Vjerovali ili ne ovo su vrlo korisni podaci i sa znanstvenog gledišta. Naime, može se pratiti raspadanje nekih materijala i broda u cijelosti kroz vrijeme. Kod nas to još nije zaživjelo, ali tko zna. Za ovakve projekte ne trebaju veliki novci, jer ronioci imaju i kamere i fotoaparate, tehnički su potkovani i rado sudjeluju u ovakvim projektima. Potrebna je dobra volja i razumna administracija.
Pogledajte što se za primjer može s ovim tehnikama. Ovo su 3D modeli Letavice na otoku Pagu i radovi Kotara Youmfumea , čovjeka koji je mnoge naše ronioce i arheologe naučio 3D zanatu.
Tekst: Vedran Dorušić