Požar na brodu

Iskusniji nautičari, ali i svi pomorci uopće, od svih nevolja i nesreća koje ih mogu zadesiti na moru najgorom smatraju požar. Statistika govori kako je od ukupnog broja svih pomorskih nesreća vatra uzrok u manje od 5 posto slučajeva. S druge strane, od svih isplata kod pomorskih osiguranja više od četvrtine odnose se na štete nastale od požara.

Osim u ekstremnim situacijama, s bilo kakvim kvarom, pucanjem, kidanjem ili lomom opreme, pa čak i nasukavanjem ili prodorom mora, uglavnom imate dovoljno vremena da se priberete i kvalitetno pristupite rješavanju problema ili nekakvoj učinkovitoj improvizaciji. Kod požara toga nema jer svakim narednim trenutkom vatra je veća, a situacija postaje sve složenija i opasnija. Prolaskom vremena, mogućnosti gašenja koje su bile prilikom izbijanja požara, sve su manje i složenije, a u ograničenom brodskom prostoru to može biti naročito izraženo. Oklijevanjem i kasnom reakcijom požar se širi, a tada je i gašenje više panično nego li suvislo.
U takvim trenucima jedne činjenice svakako treba biti svjestan. Bez obzira kolika je, boca vatrogasnog aparata ima ograničen kapacitet i gasi li se vatra neprekidnim mlazom vrlo brzo se isprazni. Primjera radi, prijenosni aparat kapaciteta 6 kg suhoga praha isprazni se za samo 12 sekundi. Kratkim usmjerenim mlazom, ne dužim od sekunde do dvije, ne samo da se štedi taj kapacitet, nego je i samo gašenje značajno efikasnije.
Sva pravila, upute i savjeti kod spašavanja na moru naglašavaju kako se plovilo napušta samo u krajnjoj nuždi, a i tada je preporučljivo zadržati se uz olupinu što je moguće duže. To vrijedi za sve okolnosti osim kod požara. Požarom zahvaćeno plovilo napušta se kada ste svjesni da se vatra više ne može ugasiti, a tada se potrebno odmaknuti na sigurnu udaljenost.

Brod u moru izgori do vodene linije i upravo je iz tog razloga na drvenim brodovima sjekira bila dio obavezne protupožarne opreme. Probijanjem par madira ispod vodene linije brod relativno brzo potone, čime je ukupna šteta daleko manja. Međutim, ukoliko vatra izbije dok je brod na vezu, tada će sigurno zahvatiti i plovila oko sebe. Prioritet je svakako gašenje požara, ali je isto tako bitno i što prije udaljiti okolna plovila, barem ih izvući po sidru, kako se vatra ne bi proširila dalje. Naravno, i ovdje je brzina reakcije od velikog značaja pa način vezivanja priveznih konopa nekada može biti i presudan.
Privezni konopi uvijek moraju biti vezani tako da ih se lako možete osloboditi. Navika da se isti konop koristi za vezivanje i lijeve i desne strane, tako da prolazi kroz ogradu ili ispod pramčanog štraja, a krajevi su mu vezani za obalu, sada ima veliku manu. Rješenje je kidanje konopa, ali nož ne mora biti uvijek pri ruci. Isti problem mogu uzrokovati i upletke nataknute na kaštanjole jer ih je kod zategnutog konopa nekada i nemoguće skinuti.
Od broda koji je izgorio na kopnu na tlu ostanu samo nagoreni kostur ograde, motor, sidro, lanac i razbacana metalna oprema, od čega je malo toga više upotrebljivo. Ukoliko je smješten i među drugim brodovima, njih je nemoguće ukloniti i plamen će se širiti sve dok se vatra potpuno ne ugasi. Gašenje je opsežnije jer osim borbe s aktivnim plamenom potrebno je i dobro namočiti okolna plovila kako bi se ograničilo širenje vatre. Nastala šteta često je veća nego li na plovilima koje je plamen zahvatio u moru.

Požar je najlakše i najjednostavnije zaustaviti u njegovu začetku, a tada je i šteta minimalna. Ipak, upotreba vatrogasnog aparata samo je zadnja faza, a kao i u svemu prava obrana od požara leži u prevenciji, odnosno smanjivanju ili uklanjanju uvjeta njegova nastanka. Stoga je dobro znati iz kojih sve razloga nastaju požari na brodovima.
Nekada je na jedrenjacima uzrok gotovo svih požara bio fogun, brodsko kuhalo ili peć na drva. Koliko je to bilo opasno možda najbolje ilustrira podatak kako je u lukama paljenje vatre na brodu bilo strogo zabranjeno, jer izbije li požar na jednome, vatra će se vrlo brzo proširiti na sve ostale brodove u luci. Odmah po uplovljenju fogun je selio na obalu.
Danas su brodska kuhala, premda je realno to jedini otvoreni plamen na brodu, daleko manje opasna i samo su u 1 posto slučajeva uzrok požara. Špiritjere, kuhala na alkohol, sve su manje u upotrebi, a opasne su utoliko što im je plamen gotovo nevidljiv i lako može zavarati. Redovnim i kvalitetnim održavanjem ni plinsko kuhalo ne bi trebalo biti direktan razlog nastanka požara, međutim, ukoliko nije čvrsto i sigurno uglavljeno u svom postolju može se prevrnuti, pasti ili kliznuti i tako zapaliti neku drugu opremu. Najčešći uzroci požara u kuhinji su, kao i na kopnu, pregrijana masnoća u tavi ili slaba higijena, naslage masti i ulja oko kuhala.

Više od pola svih požara na brodovima uzrokovano je neispravnim električnim instalacijama, najčešće istosmjerne struje, a tek je svaki peti povezan s izmjeničnom. Kod izmjenične struje najkritičnija mjesta su utičnice priključnog kabela i utičnice na brodu. Svi spojevi i kontaktne površine moraju biti čvrsti, čisti i bez korozije jer u suprotnom na tim mjestima raste otpor, odnosno može doći do pregrijavanja kabela. Grijači na 220V ili neispravni punjači baterija također su potencijalna opasnost za nastanak plamena, pa se upravo iz tog razloga brod nikada ne ostavlja priključen na vanjsku mrežu bez nadzora.
Na instalacijama istosmjerne struje također su krizna mjesta spojevi, jer vlažan okoliš potencijalno ubrzava proces korozije koja slabi kontakt ili dovodi do kratkog spoja. Slična je situacija i s nezaštićenim kabelima postavljenim uz oštre rubove gdje im se uslijed učestalih vibracija lako može oštetiti izolacija. Ukoliko neki osigurač često izbacuje, obavezno pronađite uzrok. Nikako to nemojte zanemariti ili pokušati premostiti osigurač jer bi upravo to moglo biti uzrok požaru. U kratkom spoju žica se u kabelu vrlo brzo zagrije i topi, čak i zapali izolaciju, uglavnom na slabo uočljivom mjestu, a u skučenom brodskom prostoru vatra se lako proširi.
Što su spojevi izloženiji vlazi potencijalna opasnost od kratkog spoja je veća, pa je o tome dobro voditi računa prilikom postavljanja svake naknadne instalacije. Neke je pozicije teško izbjeći, kao spojeve kabela za alnaser koji se isto znaju premostiti u kratki spoj. Tada prilikom pokušaja paljenja motora kroz kabel krene jaka struja i kabeli odmah počnu dimiti. WD40 se pokazao kao vrlo dobro rješenje za sve spojeve koji su više izloženi vlazi, jer svojom masnoćom sprječava njen utjecaj.
Prvi korak kod gašenja požara uzrokovanog kvarom električnih instalacija je gašenje izvora napajanja, iskopčavanjem priključnog kabela, odnosno isključivanjem glavne sklopke akumulatora. U suprotnom, ukoliko vatru i ugasite ona će ponovno planuti.
Drugi po učestalosti razlog požara na brodu je pregrijavanje motora, a javlja se u gotovo 25 posto slučajeva. Pregrijani auspuh, turbopuhalo ili kopča ovdje su zastupljeni samo manjim dijelom, a glavni je uzročnik slabo hlađenje motora uslijed kvara ili smanjenog dotoka vode. Povećanjem temperature počnu se topiti i izgarati gumeni dijelovi na motoru. Zapaljena guma stvara gusti crni dim koji nije nimalo ugodno vidjeti kako izlazi iz strojarnice. Ovakav požar je manje opasan, međutim, zbog neprimjerene reakcije i panike često pređe u katastrofu.

Tinjanje gume na pregrijanom motoru samo po sebi i nije neki veći problem, međutim, otvaranjem poklopca motora u strojarnicu se pusti velika količina svježeg zraka, vatra se rasplamsa, naglo proširi po strojarnici i vrlo brzo pretvori u dosta ozbiljan požar. Prisutnost goriva i blizina tankova samo dodatno doprinose panici. U strojarnicama s ugrađenim protupožarnim sistemom ovo se brzo rješava. Ukoliko na brodu takvog sistema nema bilo bi dobro imati predviđenu rupu ili manji otvor kroz koji se vatra u strojarnici gasi protupožarnim aparatom, a ako takav otvor nije predviđen, tada poklopac strojarnice otvorite samo toliko da kroz njega možete provući crijevo protupožarnog aparata.
Treći požar po učestalosti, otprilike svaki petnaesti, posljedica je curenja goriva. Nije čest, ali je najgori i najopasniji, a u 95 posto slučajeva uzrok je benzin. U zatvorenom sistemu nema nikakvih problema, ali je opasan kada procuri iz spremnika, dovodnih cijevi ili na spojevima filtera i motora. Na otvorenom prostoru relativno brzo ispari, ali u zatvorenim prostorima može stvoriti kritičnu koncentraciju para koje se na povišenim temperaturama lako zapale. Ipak, miris mu je dosta intenzivan i njegova prisutnost u brodu osjeti se odmah.
Kod svakog paljenja benzinskih motora potrebno je prethodno neko vrijeme držati upaljenu ventilaciju strojarnice, kako bi se eventualne pare izbacile van. Na novijim modelima takva plovila imaju ugrađen sistem paljenja koji ne dozvoljava pokretanje motora prije nego li se obavi proces ventilacije strojarnice.
Postoji još cijeli niz razloga zbog kojih su izbijali požari na brodovima, uglavnom kao posljedice direktne ili indirektne nepažnje. Neoprezno odbačena neugašena baklja ili nespretno ispaljena signalna raketa, dogorjela voštanica na kartonskoj podlozi ili neugašeni opušak među otpacima, samo su neki od karakterističnih primjera.
U istu grupu mogli bi se pribrojiti i požari nastali kao posljedica radova na brodu, kao zavarivanje, lemljenje, korištenje fena ili plinskog plamenika. Ovdje je važno napomenuti kako vatra ne mora uvijek započeti u području rada, već i s druge strane pregrade, a to se primijeti tek kada se već dobro rasplamsala.
Nekada su razlozi izbijanja požara vrlo bizarni. Poznat je jedan slučaj kada su uzrok požaru bile obične naočale za vid. Snop sunčevih zraka kroz naočale zapalio je salvete, vatra se proširila na zavjese, a zatim i na namještaj. Interesantan je slučaj kada je vatra planula nakon ugradnje tanka pitke vode ispod postelje u pramčanoj kabini. Kod ugradnje se koristila pjena za brtvljenje, purpen. Nakon završetka posla radnik je htio zapaliti cigaretu, ali je koncentracija oslobođenih para bila tolika da je sve planulo.

Kod teoretskog razjašnjavanja nastanka požara često se spominje pojam “trokut vatre”, koji vizualno prikazuje osnovna tri elementa za njen nastanak, zrak, toplinu i gorivo. Vatra će nastati i može opstati samo onda kada su ova tri elementa u odgovarajućem omjeru. Ukloni li se samo jedan od njih vatra će se ugasiti.
Gašenje se uglavnom svodi na oduzimanje zraka, odnosno uklanjanje kisika, a vodom se hlade okolna područja kako bi se spriječilo njeno širenje, te nakon gašenja ohladio i materijal koji je gorio. Jedno neobično gašenje to zgodno objašnjava.
U jedrilici koja je zimovala na kopnu izbio je požar uzrokovan kratkim spojem na instalacijama istosmjerne struje. Zahvatio je veći dio interijera, ali je vani bilo iznimno hladno pa se nije proširio i na plastični trup. Kako je jedrilica bila potpuno zatvorena, potrošnjom kisika vatra se sama ugasila. Jedrilica je izvana izgledala normalno a da je više od pola interijera izgorjelo vlasnik je primijetio tek na proljeće kada je otvorio brod.
Požari se prema vrsti goriva dijele u tri klase. Klasu A čine izgaranja krutih materijala, kao što su drvo, stakloplastika, plastika, guma, tkanina ili papir, klasu B čini gorenje zapaljivih tekućina i masti, a klasu C izgaranje zapaljivih plinova. Učinkovitost gašenja vatre ovisi i o razumijevanju ove klasifikacije, a na svakom je aparatu naznačeno za koje je sve klase požara namijenjen. Loša strana univerzalnim protupožarnim aparatima je činjenica da često unište opremu koju gase, ali u ovom slučaju sigurnost broda i posade svakako bi trebala biti prioritet.
Važno je naglasiti kako se samo požar klase A može gasiti vodom, samo onaj gdje izgara kruto gorivo, nikako tekućine, plin, električne instalacije, a pogotovo ne zapaljena kuhinjska mast i ulje. Zapaljena masnoća u kontaktu s vodom prska okolo, a voda u dodiru s vatrom gotovo trenutno prelazi u vodenu paru iz koje se oslobađa kisik i plamen se snažno razbukta, tako da je efekt isti kao da se vatra prolila zapaljivom tekućinom.
Malo je nautičara koji imaju neko iskustva s gašenjem požara, pa je dobro neka pravila unaprijed znati.
Manji požari gase se prekrivanjem protupožarnom dekom, a ako je nemate dobro će poslužiti bilo koji prekrivač ili tenda koji nisu od lako zapaljivih sintetičkih materijala. Prekrivač od prirodnog materijala ne gori nego samo tinja i neće se lako zapaliti, naročito ne ako je i namočen vodom. Deka se prebaci preko ruku tako da ih se zaštite od vrhova plamena.
Kod gašenja vodom bolji se efekt postiže i bolja je kontrola gašenja kada je se rukom škropi iz bujola, nego li kada se cijeli bujol izlije na vatru.
Vatra se na otvorenom gasi niz vjetar, a kada se gasi u brodu uvijek osigurajte siguran izlaz iza sebe, a aparat držite uspravno i usmjerite u dno vatre. Kada požar izbije u zatvorenom prostoru, strojarnici ili kabini, ne otvarajte širom ulaz, nego samo malo, tek toliko da provučete crijevo aparata.
Nakon gašenja dobro provjerite sve okolne prostore i uvjerite se da vatra nigdje dalje nije prošla niti je ostalo ikakvo mjesto koje tinja i skoro se može ponovno zapaliti.

Od požara se najbolje brani prevencijom, čime se eliminiraju mnogi uvjeti nastanka ili razvoja požara. Čist i uredan prostor strojarnice, kao i santina, sprječava veliki broj spleta nesretnih okolnosti, isto kao i čisto kuhalo. Isto tako, svaki zatvoreni prostor koji se rijetko koristi, a naročito gavun u kojem se drži rezervoar pomoćnog motora ili kanta s rezervom goriva, potrebno je redovito i temeljito prozračiti.
Kvalitetna ventilacija strojarnice, a naročito kod brodova s benzinskim motorima, također je vrlo bitan faktor. Svakako je poželjno, bez obzira o tipu motora, u strojarnici imati ugrađen sistem automatskog gašenja. Na manjim plovilima to može biti i protupožarna ampula, tipa Mabo ili Bompet, koja se kod povišenih temperatura sama aktivira.
Provjerom plinskih instalacija, te redovnom kontrolom i održavanjem kuhala opasnost od curenja plina svedena je na minimum, a ugradnjom detektora plina i zatvaranjem dovoda kada plin nije u upotrebi posljedice su gotovo i eliminirane. Ukoliko plin ipak procuri dobro je znati kako je propan teži od zraka i pada na dno, pa je dobro provjetravanje neophodno, a i upotreba ručne kaljužne pumpe također može pomoći. Električna se ovdje ne koristi jer postoji opasnost od iskrenja.
Električne instalacije moraju biti primjerenih dimenzija, pa kod ugradnje novih instrumenata ili uređaja nije uputno koristiti postojeće, već je bolje provući nove instalacije. Naravno, i instalirani detektor dima svakako je dodatna pomoć u borbi protiv požara.
Ipak, jedan detalj može biti i od presudnog značenja, a vrlo rijetko se prakticira. Jako je bitno da svaki član posade zna rukovati protupožarnom opremom i da zna gdje se ona nalazi, jer pravovremenom reakcijom onoga tko je najbliži vatra se može suzbiti u samom začetku.

Ako se vatra ne može ugasiti potrebno se pripremiti za napuštanje broda. Kompletna posada mora imati ispravno obučene pojaseve za spašavanje, radio stanicom šalje se MAYDAY, ako ima plovila u blizini ispale se rakete, aktivira splav, te odmakne od broda na sigurnu udaljenost.

Tekst: Damir Višić