PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB ‘MORNAR’, najstarija je amaterska ronilačka udruga na Jadranu. Počeci djelovanja sežu u daleku 1958. godinu, najprije kao sekcija pri Savezu izviđača Hrvatske pod prvim nazivom ‘PODVODNI IZVIĐAČI’ a koristio je i naziv ‘FROGMEN’ ili u prijevodu ‘čovjek žaba’. Pod prvim službenim imenom ‘PODVODNI ISTRAŽIVAČ’ kao organizacija tehničke kulture i sporta utemeljen je na skupštini 22 svibnja 1959. godine.
Od 1960. godine djeluje samostalno kao udruga odnosno pod imenom PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB ‘MORNAR’ kao najmlađi član u velikoj obitelji pomorskih klubova Sportskog društva ‘MORNAR’.
U svom trajanju, od vremena kada se tek stvaraju ronilački klubovi u Evropi, izumom prvog aparata za lako autonomno ronjenje zrakom J.Custeaua,1947.g. P.I.K.’MORNAR’ ima jedinstven kontinuitet rada u odgoju i obrazovanju ronilaca, istraživanju podmorja, hidroarheologiji, ronilačkom sportu.
P.I.K. ‘MORNAR’ je kao organizacija tehničke kulture, sporta i kulture u Splitu i Hrvatskoj, organizacijski, članstvom, stručnim voditeljima i sredstvima razvijao sve vidove podvodnih aktivnosti na korist odgoja mladih Splita, Dalmacije i Hrvatske. Davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća temelje klupskih i ronilačkih aktivnosti u oceanografiji i biologiji mora postavili su prvi mornarevaci, dr.Toni Špan (biologija-oceanografija), dr.sc, Nenad Cambi u podmorskoj arheologiji , pomorski kapetan Tomislav Žuanić, prvi predsjednik kluba, ronilac, istraživač.
Prvi tečajevi ronjenja održani su već 1961 godine u opremi ‘Drager’ i ‘Aga’ . Prva natjecanja u podvodnoj orjentaciji imala su međunarodni karakter, 1964 godine u Splitu, susret sa klubom ‘Potapeči – Svazram’ iz čehoslovačkog grada Češke Lipe, a uzvrat je bio u Čehoslovačkoj 1965 godine .
Okosnicu kluba šezdesetih godina činili su instruktori ronjenja i ronioci: , sposobni pojedinci vrlo karakterističnih osobnosti, Klub je dao nebrojene državne rekordere, prvake države (preko 230 pojedinačnih prvaka), reprezentativce u ronilačkim sportovima. O njihovom zdravlju skrbili su pioniri podvodne medicine Instituta za pomorsku medicinu a sve zajedno pod paskom članova uprave, vukova mora i podmorja, oceanografa Slobodana Alfirevića, arheologa Mladena Nikolancija i drugih.
U tom periodu klub su vodili pioniri podmorja, podmorničar i ronilac Vinko Brešan, oceanograf dr.sc Ivo Nožina, kapetan Ivo Mateljan, osivač Brodospasa, Vedran Babič. Školujemo na desetke ronilaca godišnje od kojih mnogi potom i profesionalno djeluju mu ronjenju. Mornarevi instruktori i ronioci dominirali su na cjelkupnom prostoru bivše države. Na državnim prvenstvima osvojili smo preko stotinu prvih mjesta. Okosnica reprezentacija su činile članice Mornara.
U suradnji sa liječnicima istraživačima Instituta pomorske medicine RM, 1986 godine pokrećemo prvi stručni časopis za medicinu i sigurnost ronjenja JUSMER.
Posljednjih dvadesetak godina, iako u najtežim financijskim uvjetima od utemeljenja, PIK ‘MORNAR’ postiže najzapaženije rezultate i postignuća u sveukupnoj ronilačkoj aktivnosti u Hrvatskoj. Pokretač je jedinstvenih programa koji ga svrstavaju u povijest razvoja sportskog i profesionalnog ronjenja, u zaštiti i očuvanju povijesno-kulturne baštine i prirodnog blaga što ga kriju dubine Jadrana te u drugim društveno odgvornim i korisnim oblicima djelovanji i aktivnosti koji definiraju ronjenje u najširem oblicima.
Od 1991. godine klub je pod vodstvom kriznog Predsjedništva sa cjelokupnim članstvom i svim materijalnim sredstva bio najneposrednije uključen u događanja vezana u stvaranju slobodne demokratske Republike Hrvatske i Domovinski rat. Klub je bio kadrovski i logistički temelj stvaranja Hrvatske ratne mornarice. Znatno prije stvaranja HRM-a mornarevci su nosioci aktivnosti u provedbi specijalnih ronilačkih visokopovjerljivih i složenih zadataka. U travnju 1991. sa gneralom Ivom Jelićem pripremali pomorsku blokadu ratne luke Lora. U srpnju iste godine izvršavalii su višednevno danonoćno osiguranje podmorskih protudiverzantskih aktivnosti za vrijeme međudržavnih pregovora vodstva RH i BiH u Splitu , u Vili Dalmacija.
Članovi Mornara su bili učesnici zapriječavanja plovidbe ratnih brodova JRM potapanjem podvodnih mina u rujnu iste godine. Formiranjem HRM cjelokupnu postrojbu ronilaca protuminaca koji su razminirali Kaštelanski zaliv sačinjavali su sportski ronioci koji nisu imali prethodna vojna znanja i obrazovanje. Jednako tako se diverzantska ronilačka postrojba sastojala u većini od članova kluba.
Formiranje prve ratne logističke baza HRM u hangarima Brodospasa u Sjevernoj luci za djelovanje svih ronilačkih postrojbi HRM utemeljena je i vođena od strane ronilaca-stručnjaka PIK Mornar. Mornarevci Janko Vlak –ronilac-pilot 1.Gardijski zdrug HV i Branko Zemljarić- ronilac divrezant HRM, kao dragovoljci Domovinsklog rata su poginuli u ratnim operacijama za slobodnu Hrvatsku.
Vihor rata imao je za posljedicu i brojna ranjavanja branitelja sa teškim invaliditetom. U žiži ratnih događanja PIK Mornar je prvi u Hrvatskoj pokrenuo program rehabilitacije i resocijalizacije branitelja invalida. Od 1995.godine kada je prva grupa branitelja krenula i nakon 7 mjeseci uspješno završila obuku za lakog ronioca. Do kraja 1997.godine provedeno je 6 tečajeva obuke za nekoliko desetaka branitelja. Svi oni su se vrlo kvaliteno vratili u normalne tokove života i potom bili pokretači i nosioci aktivnosti HVIDR-e Split. U cilju dugoročne brige utemeljana je prva sekcija sportskog ronjenja pri HVIDR-i Split. Angažiranjem PIK Mornar osigurani su prostori u Vili Dalmacija te ustupljena oprema i kompresor za nesmetanu aktivnost sekcije.
Po tom uzorku utemeljene su brojne braniteljske ronilačke ekološke udruge u mnogim gradovima diljem Hrvatske. U Splitsko dalmatinskoj županiji Mornar je kadrovski i organizacijski pripomogao na utemeljenju novih ronilačkih ekoloških udruga ronilaca branitelja, osim već spmenute HVIDR-e Split , REK Solin i REK Podstrana.
Jedna od vrlo složenih i posebno odgovornih zadaća kluba je uspješna izrada sigurnosnog akvatorija ispred platoa plaže Žnjan za vrijeme posjete Pape Ivana II u jesen 1997. godine kada je momčad od 15 ronilaca u desetodnevnom 24-satnom angažirana na izradi sigurnosnih mreža po urgentum pozivu Grada Splita. Poziv je zaprimljen jer nijedna oficijelna ronilačka struktura ( Brodospas, Pomgrad, HRM ..) nije bila sposobna isto sprovesti.
Unatoč nedaćama što je nosilo vrijeme PIK Mornar nije zanemario temeljnu aktivnost kluba na sportskom planu, obuci i školovanju ronilaca.
U samostalnoj , demokratskoj Republici Hrvatskoj ’MORNAR je do 2010. perjanica hrvatskog ronilačkog sporta. Vodeći u podvodnoj orijentaciji i ronilačkim vještinama, u plivanju perajama, brzinskom ronjenju i ronjenju na dah. Sa preko 90 pojedinačnih državnih prvaka i državnih rekordera, dvadeseterostruki ekipni prvak Hrvatske i višestruki pobjednik Kupa Hrvatske.
Državnu reprezentaciju na evropskim i svjetskim prvenstvima niz godina nosile su članice i članovi kluba. PIK ‘Mornar’ je pokrenuo prvu sportska školu plivanja perajama i brzinskog ronjenja u Hrvatskoj. U 2005, 2006, 2007, 2008 i 2009 godini ‘mornarevci’ su ekipni prvaci u ronjenju na dah.
Prve državne rekorde i temelje rada i rezultata ronilaca Hrvatske koje je svjetska perjanica u ronjenju na dah postavili su natjecateljke i natjecatelji PIK Mornara. Davor Franičević je viceprvak na svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah – dinamika, Tenerife 2009. godine te potom viceprvak Europe. Plodonosan rad u ronilačkim sportovima zaustavljen je zbog nesigurnosti i neredovitosti financiranja vrlo zahtijevnog i odgovornog. Unatoč tome svake godine Mornar je u prosjeku bio domaćin bar dva prvenstva države u plivanju perajama, ronilačkim vještinama, ronjenju na dah ili podvodnoj fotografiji.
Od 1993. do 2014. ‘Mornar’ je bio organizator-domaćin 34 prvenstava Hrvatske odnosno 8 Otvorenih (međunarodnih) prvenstava Hrvatske. Na međunarodnim natjecanjima u 2006. i 2009. godini mornarevci su se iskazali kao najsportaši u Gradu Splitu, „najsportskijem gradu na svitu“.
U očuvanju i zaštiti podmorja Mornar je organizirao preko 70 eko akcija, učestvovao na preko 140. U 3 navrata proveli smo poribljavanje mora ribljom mlađi (Kaštela-Brač-Šolta), osnovali udrugu za zaštitu Jadrana ‘Bios’ i proveli prvu akciju čišćenja podmorja od alge Caulerpa taxifolija (Stari Grad-kolovoz 1997. ).
Biologinje Mornara u suaradnji sa predškolskim i školskim ustanovama realizirale su nekoliko obrazovno-odgojnih radionica, predavanja i filmskih projekcija sa ciljem ugrađivanja svijesti o nužnosti očuvanja ljudskog okoliša a napose mora i podmorja Već desetak godina egzistira suradnja sa osnovnom školom Ravne njive na programima ekologije okoliša sa usmjerenjem na obalu, more i podmorje. Kao što mornarevci često u prigodama znaju kazati ‘MI ŽIVIMO MORE’ kako bi zorno prikazali svoj osnos prema okolišu koji ih dnevno okružuje, more i podmorje Jadrana, svoj human, odgovoran i nesebičan odnos prema ugroženima u najvećim vremenskim nepogodama dokazali su aktivno učestvujući u opasnim i složenim intervencijama kod poplava u Metkoviću i Slavoniji.. Iako nismo u sustavu civilne zaštite (!!??) reagiraju samoinicijativno na poziv za pomoć roneći u najrizičnijim uvjetima na nasipima, spasavajući ljude i imovinu iz vodenog okruženja.
Svojim humanitarnim doprinosom društvu u spomenutim nepogodama kao i prigodnu skrb o osobama sa posebnim potrebama ( udruge Lastavice, Maestral..) ili splitskim beskučnicima u povodu Božičnih i novogodišnjih blagdana PIK Mornar najneposrednije djeluje u izgradnji etike te odgoju mladih i drugih građana Splita kao i učenika osnovnih škola uključenih u mnoge akcije primjerom vodstva i svojih članova.
Poseban je doprinos PIK Mornar u znanosti, povijesti, kulturi i prirodoslovlju. Malakolozi Mornara istražili su i obradili prirodoslovnu malakološku zbirku svjetskih mora i Jadrana sa preko 3100 vrsta školjaka i puževa obitelji Bakotić. Građanima Splita podarili 2 velike malakološke izložbe (Dioklecijanovi podrumi-1994, stara gradska vijećnica – 1999 ).Svojim djelovanjem inicirali da postav izložbi sada čini zbirku Prorodoslovnog muzeja u Splitu (donacija obitelji Bakotić).
Od 1996. godine ronioci Mornara su otkrili, prijavili i zaštitili 16 novih hidroarheoloških nalaza (Rogoznica, Trogir, Šolta-Splitska vrata, Šolta-Maslinica, Split-Sustipan, Split-Poljud, Split-Spinut, Kaštel Sučurac-Trstenik, Kaštel Gomilica, Vranjic, Barbarinac, Hvar-Sučuraj, Hvar-Ščedro, Brač- Sutivan, Korčula-Vela Luka, Vis-Krava ).
Grad Split i Grad Kaštela odnosno Hrvatski pomorski muzej i muzej Grada Kaštela bogatji su za neprocjenjive vrijednosti novih arheoloških eksponata, za antički pitos i amfore iz nalaza Trstenik-Kaštel Sučurac te amfore iz nalaza u Poljudu, veličanstvene skulpture iz antičkog perioda i glinennih posuda iz prahistorije na nalazištu Vranjic. Otkriće, prijava i zaštita nalaza antičkog broda u Kaštel Sučurcu i sarkofazi na lokalitetu Brač-Sutivan najnoviji su doprinos PIK Mornara povijesnim istraživanjima pomorske kulture i života na ovim prostorima.
PIK ‘Mornar’ dugi niz godina vrlo aktivno suraduje sa ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Hrvatskim restauratorskim zavodom i Hrvatskim pomorskim muzejom u Splitu na poijektima zaštite kulturne baštine pod morem. Školovane su stotine ronilaca i instruktore ronjenja. Posebnost i kvalitetu najstarije škole ronjenja u Hrvatskoj održali smo do današnjih dana. Gospodarska djelatnost hidrogradnje i ronilačkog turizma srednje Dalmacije pa i šire temelji se na kadrovima stasalim u PIK Mornar.
Cjelokupni ronilački časnički kadar HRM stekao je svoja ronilačka zvanja i znanja u školi ronjenja PIK Mornar. Posebnost škole ronjenja je specjalizirana obuka jedinstvena u Hrvatskoj, ronjenje u brzim vodama po ćemu smo poznati i izvan granica RH. Za potrebe vatrogastva u Brodosplit, JPV Split, DVD Kaštela te za CZ Sarajeva proveli smo obuku i pokazne vježbe ronjenja i spašavanja na rijekama.
U novije vrijeme se upravo provode pripreme za povodna istraživanja upotrebom suvremene roobotičke opreme. Spletom okolnosti klub je u posjedu sofisticirane opreme za podvodna istraživanja, daljinski upravljivo podvodno vozilo sa kamerama i hvataljkom, ultrazvučno torpedo –sonar, magnetometar, opremu plinske stanice za pripremu mješavina za dubinsko ronjenje, kompresore velikog kapaciteta i t.d. U tijeku je priprema za realizaciju projekta obuke operatora za rukovanje navednim uređajima. Obuka kreće od jeseni za učenike sredne strojarsko-mehanotroniičke i elektroničke škole. U program će biti također ukljućeni studenti studija mora sveučilišta u Splitu te studenti FESB-a koji razvijaju projekte proizvodnje sličnih uređaja.
Uklujučenje robotike u istraživanju mora osigurava prikupljanje kvalitetnih objektivnih informacija koje su do sada prikupljali ronioci koji su bili ograničeni dubinom ronjenja i vremenom boravka u podmorju.
Mornarevci su bili nosioci nekoliko projekata bioloških istraživanja mora na akvatoriju srednje Dalmacije . Nove generacije ronilaca i napose ‘ronilica’ studentica studija mora Sveučilišta u Splitu kreirali su i proveli projekte ‘Istraživanja stanja i zaštita žarnjaka’ (2005), ‘Ispitivanje stanja morske cvjetnice – posidonije’ (2006-za akvatorij Grada Splita) i za akvatorij Županije Splitsko dalmatinske(2007-2008) .
Želeći dati trajni doprinos razvoju podvodnih aktivnosti ,obrazovati da bi očuvali povijesno i prirodno blago u podmorju Jadrana pokrenuli smo biblioteku ‘MORNAR MORU’ te uz pomoć Hrvatskog konzervatorskog zavoda tiskali 2 stručna rada, ‘Glinene lule u podmorju Sustipana’ i ‘Glineni čepovi amfora’ autora Nevena Lete te time novim generacijama približili znantveno podrućje podvodne arheologije. Izdanja su prihvaćena kao temeljna stručna literatura za klasifikaciju povijesnih nalaza. Sa ciljem kvalitetnog praćenja podmorksih istraživanja školovali smo prvu generaciju ronilaca arheologa, 7 ronilaca sa aktivnim doprinosom u zaštiti i očuvanju kulturne baštine pod morem te 2 instruktora podvodne arheologije. Na podmorskim antičkim nalazima ronilački timovi su se satojali od članova Mornara dominantno sa ciljem stjecanja novih spoznaja i savladavanja tehnike zaštite nalaza u podmorju.
U očuvanju podmorskog okoliša Mornar je inicijator i organizator tradicionalnih ekoloških manifestacija ‘Terra blue’ ( 2002-Vis, 2005 – Bol, 2007 – Čiovo, 2008- Split-Marjan) a svake godine još desetaka eko akcija sa prosječno 300 sati ronjenja u koje je uključeno cjelokupno članstvo.
Sa željom da se trajno obilježe sva dosadašnja postignuća obiljžavajući 50 godina od utemeljenja, 2009. godine tiskana velika MORNAREVA monografija. Obilježavajući obljetnicu organizirali smo 4 izložbe umjetničke podvodne fotografije ‘ Mare nostrum Croaticum – More Mornarevo’
Da bi neposrednije građanima Splita prezentirali programe zaštite i očuvanja okoliša, mora i podmorja realizirali smo 4 eko manifestacije u gradskoj luci sa efektom od nekoliko stotina sati ronjenja ukupno..
U godini kada obilježavamo 60 godina od organiziranog djelovanja, od ronilačke sekcije u okviru Svaza izviđača Splita 1958.godine, pokrenuli smo stručnu radionicu-tribinu namjenjenu ronilačkoj populaciji Splita pod nazivom ‘Utorkom u uvali Baluni’ ili skraćeno UUU. U suradnji sa Hrvatskim društvom za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu kroz radionicu se educiraju ronioci o sigurnosti ronjenje, podvodnoj medicini te prikazom složenih ronilačkih aktivnosti kod posebnih akcija spašavanja na i pod morem te radionice pružanja prve pomoći i reanimacije unestrećenih ronilaca te druge teme iz povijesti ronjenja. To je nastavak višegodišnje suradnje sa liječnicima pomorske i podvodne medicine koji djeluju pri Zavodu za pomorsku medicinu HV – ex. Institut pomorske, podvodne i hiperbaričke medicine ili kako ronioci popularno kažu ‘barokomora’. Rezultat te suradnje su mnogi znantveni radovi i nove spoznaje koje su proizišče iz mjerenja i eksperimenata u kojima su učestvovali ronioci.
U svibnju 2010. godine PIK je pokrenuo inicijativu regionalne suradnje srodnih organizacija, institucija i lokalne uprave pod nazivom ‘TERRA ADRIATICA’ u kojoj su uključeni zaiteresirani subjekti iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije povodom kojeg je u Visu potpisan Protokol o suradnji. U temeljima te suradnje su ekološki i slični projekti kojih su nosioci ronioci odnosno ronilački klubovi uz potporu lokalne zajednice i institucija.
Sve ekološke akcije i biološke manifestacije u organizaciji PIK Mornar, okupljanja ronilaca Mornara i klubova iz Hrvatske od 2010. godine nose naziv ‘TERRA ADRIATICA’ kao promocija života na Jadranu. ‘TERRA ADRIATICA’ nije samo okoliš već kultura, umjetnost, održivi razvoj i život koji se mjenja uvjetovan vremenu i okruženjem. Za postignuća i doprinos društvenoj zajednici PIK ‘Mornar’ je noslilac Povelje Predsjednika Republike Hrvatske i Skupne godišnje nagrade Grada Splita 2009. i Splitsko dalmatinske županije za 2018.,. Povelje Hrvatske zajednice tehničke kulture 1990. i 2007., godišnje nagrade SSŠ za najuspiješniji sportski kolektiv 2006. te destaka drugih priznanja i nagrada. Skupna nagrada Grada Splita 2009.
Održavanje funkcije kluba na visokoj društveno odgovornoj razini je velik izazov i teret iz razloga velike složenosti kluba i odgovornosti prema članstvu. Inzistiranje vodstva na zadržavanju odgovorne društvene funkcije kluba, prepoznatljive struke uspijeva se uz svesrdnu podršku članova.
Klub se suprotstavljao usmjeriti prema tržištu usluga u turizmu iz razloga što to može poremetiti odnose među članstvom iako se radi o visokoprofitabilnim djelatnostima. U takvoj orjentaciji najlošije bi prošli najmlađi članovi uzrasta završnih razreda srednje škole i studenti brucoši čime bi nestala i najvrijednija funkcija kluba, odgoj i obrazoanje sa ciljem savladavaja ronilačkih vještina u cilju upoznavanja podmorja Jadrana i zaštite svega onog što ono krije. Aktualno vrijeme nameće nužnost promjena jer složenmost aktivnosti zahtijeva stalni priliv znatnih financijskih sredstava što je zadnjih godina bio evidentan problem koji se reflektirao i na ukupno članstvo udruge. Amaterizam tj. vrijeme koje pojedinci mogu dati u vođenju kluba je sve ograničeniji i nužno se neki segmenti rada moraju postaviti na profesionalnmoj osnovi.
Podvodno istraživački klub ‘Mornar’ ima temelja za optimizam upravo na bazi prethodnog doprinosa članova u tehnološke, prostorne, organizacijske i kadrovske resurse. Zahvaljujući vrlo dobroj opremljenosti najraznovrsnijom opremom i plovilom uz visokoobrazovane kadrove PIK MORNAR ima perspektivu pozitivnog djelovanja na unapređenju amaterskih i profesionalnih oblika ronjenja na korist članstva, Grada Splita i šire društvene zajednice.
Prostorni uvjeti sa učionicama, bibliotekom, tehničkim kompleksom sa najsuvremenijim tehničkim sredstvima i uređajima kao što su side scan sonar, ROV, metal detektori, bazenom , omogučava najraznovrsniju obuku članova, od temeljnih početničkih tečaja ronjenja do instruktora ronjenja i tehničkih ronilaca do programa obuke korištenja robotike u istraživanju podmorja.
Sadržaj, oblici i postignuća su PIK Mornaru priskrbili neformalni status ugledne ‘institucije ronjenja Hrvatske’ što uspijevamo održati na prepoznatljivom nivou već 60 godina.
Predsjednik PIK MORNAR
Ivan Bronzović www: pik-mornar.hr; mail:info@pik-mornar.hr;
facebook:podvodno istraživački klub mornar