Sastav morskog otpada na južnoj strani Korčule

Zabrinjavajuća količina morskog otpada u morskom okolišu danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja. Problem morskog otpada prepoznat je kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima te su se intenzivirala istraživanja.

U ovom radu prikazani su rezultati detaljne kvalitativne i kvantitativne analize morskog otpada prikupljenog monitoringom plaže i morskog dna u Pupnatskoj Luci na otoku Korčuli tijekom 2016. godine. Ukupno je zabilježeno 24 594 komada morskog otpada težine 448,7 kg. Na istraživanom području plastika je utvrđena kao najučestalija kategorija morskog otpada, ujedno i brojčano te maseno najzastupljenija. Prosječna gustoća otpada na plaži zabilježena za jednogodišnji period iznosi 6,2 kom/m², dok zabilježena gustoća za morsko dno iznosi 0,2 kom/m². Analizom podrijetla otpada utvrđeno je da najveća količina otpada dolazi iz susjednih zemalja, prvenstveno Albanije, dok je sveukupno zabilježeno podrijetlo iz 23 države.

U posljednjih nekoliko desetljeća široka rasprostranjenost akumulacije otpada u morskom okolišu prepoznata je kao zagađenje. Uočavanjem problema javlja se potreba procjene opsega, utjecaja i izvora zagađenja te poduzimanja potrebnih mjera i pronalaska efikasnih, dugoročnih rješenja . Morski otpad je definiran kao bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog podrijetla te je odložen ili napušten u morskom okolišu i obalnom području od strane čovjeka.

Morski otpad je složen problem sa značajnim okolišnim, ekonomskim, sigurnosnim, zdravstvenim i kulturnim implikacijama. Morski otpad ne poznaje granice i predstavlja stalan te sve veći problem koji se širi izvan granica samog izvora onečišćenja . Važno je naglasiti da otpad nastaje isključivo uslijed ljudskih aktivnosti na kopnu ili moru, odnosno zbog nedorečenosti u sustavu gospodarenja otpadom. Nesavjesnim ponašanjem dospijeva u morski okoliš i pojavljuje se kao plutajući na površini mora, ispod površine mora (u vodenom stupcu), na morskom dnu te naplavljen na plažama.

Svijest o utjecaju koji akumulacija morskog otpada predstavlja s obzirom na okoliš i živi svijet, gospodarstvo i zdravlje ljudi sve je prisutnija te se povećana pažnja posvećuje očuvanju morskog okoliša o kojem ovise brojni ekosustavi. Procjenjuje se da oko 80% morskog otpada dolazi iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna, a oko 20% otpada u moru završava kao rezultat aktivnosti na moru. Plastični otpad kao najzastupljeniji u prirodi (čak 90% otpada koji pluta morima je plastika) posebice opterećuje more jer je vrlo otporan i razgrađuje se izuzetno sporo. Uslijed brojnih procesa tijekom vremena dolazi do fragmentacije plastičnih otpadaka u sitne čestice mikroplastike koje ingestiranjem od strane morskih organizama trajno i ireverzibilno postaju dijelom hranidbenog lanca, čime u konačnici dospijevaju i do samog čovjeka.

Morski otpad predstavlja ozbiljnu prijetnju za život u moru. Utjecaj na životinjski svijet se očituje kroz gutanje otpada, odnosno unos u probavni trakt, što uzrokuje blokadu probavnog trakta, unutarnje ozljede i blokadu želučane enzimatske proizvodnje; reduciranu stopu rasta, reproduktivni neuspjeh, apsorpciju toksičnih tvari, mortalitet. Negativni utjecaji morskog otpada očituju se i kroz uništavanje morskog dna, bentoskih zajednica, koraljnih grebena i naselja morskih cvjetnica, zagađenje otvorenog i priobalnog mora, štetu na ribarskim brodovima i ribarskoj opremi, transport invazivnih vrsta, gubitke u ribarstvu i turizmu, troškove u čišćenju obala i mora i sl., dok otpad na plažama umanjuje estetsku vrijednost i predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje i sigurnost.

Cilj ovog istraživanja je odrediti količinu i sastav morskog otpada naplavljenog na obali te količinu i sastav onog otpada rasprostranjenog na morskom dnu u plitkom priobalju. U ovom su radu predstavljeni rezultati jednogodišnjeg monitoringa plaže i podmorja u Pupnatskoj Luci na otoku Korčuli. provedene su četiri akcije čišćenja morskog dna i plaže u Pupnatskoj Luci na otoku Korčuli. Akcije čišćenja su provedene sezonski tijekom 2016. godine; 21. veljače za zimsku sezonu, 22. svibnja za proljetnu sezonu, 21. kolovoza za ljetnu sezonu i 30. studenog za jesensku sezonu. Tijekom navedenih razdoblja uzorci morskog otpada prikupljani su prema metodologiji preporučenoj projektom DeFishGear, istovremeno za plažu i morsko dno. Sav otpad koji je prikupljen s plaže kao i s morskog dna podvrgnut je kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi. Otpad koji je prikupljen isključivo se odnosi na otpad koji je proizveden i odbačen od strane čovjeka, tj. koji je u okoliš dospio uslijed antropogenog utjecaja.
Područje prikupljanja morskog otpada analiziranog u ovom radu je Pupnatska Luka, uvala smještena na južnoj strani otoka Korčule. Pupnatska Luka je duboka uvala s dvjestotinjak metara dugačkom šljunčanom plažom, okružena bujnom mediteranskom vegetacijom, do koje se dolazi uskom asfaltnom cestom koja je ujedno i jedini kopneni pristup.

Cjelokupni otpad koji je prikupljen na plaži i morskom dnu podvrgnut je detaljnoj kvalitativno – kvantitativnoj analizi, odnosno određena je pripadnost odgovarajućoj kategoriji materijala te je u okviru toga određena njegova brojnost i masa.
Sakupljeni otpad je razvrstan u osam glavnih kategorija: umjetni polimerni materijali – plastika, guma, tekstil, papir/karton, metal, staklo/keramika, obrađeno drvo i kategorija neodređeno (vosak). Također, unutar svake kategorije utvrđena je i detaljnija podjela prema raznim podkategorijama. Dodatno, izvagana je i zabilježena težina ukupno prikupljenog otpada te težina svake pojedine kategorije i značajnije podkategorije. Sav otpad je prebrojen i zabilježena je ukupna brojnost otpada te brojnost svake pojedine kategorije i podkategorije.

DIGITAL CAMERA

REZULTATI
Monitoringom morskog otpada, koji je proveden sezonski unutar jednogodišnjeg razdoblja 2016. godine, na plaži i morskom dnu u Pupnatskoj Luci na otoku Korčuli, zabilježeno je ukupno 24 594 komada morskog otpada. Od toga broja 24 524 komada sakupljeno je s plaže, dok je 70 komada morskog otpada sakupljeno s morskog dna. Ukupna masa prikupljenog otpada iznosi 448,7 kg, od čega je 420,6 kg sakupljeno s plaže, te 28,1 kg otpada s morskog dna. Brojčano najzastupljenija kategorija u morskom otpadu prikupljenom u razdoblju od godine dana na području plaže Pupnatska Luka je plastika – umjetni polimerni materijali, s udjelom od čak 91,9% ukupne brojnosti otpada.

Prilikom analize sakupljenog morskog otpada s plaže, kod pojedinih komada bilo je moguće očitati državu podrijetla. Zabilježeno je podrijetlo iz dvadeset dvije europske i jedne afričke države. Naljepnice su očitane s ukupno 893 komada morskog otpada, što znači da je podrijetlo utvrđeno za 3,63 % ukupnog sakupljenog morskog otpada. Država koja je prva na popisu te svojim otpadom najviše utječe na našu obalu i more je Albanija, te je zabilježeno 226 komada sakupljenog morskog otpada podrijetlom iz Albanije. Na drugom mjestu nalazi se Italija, a na trećem Hrvatska.

Glavni zaključci izvedeni u ovom radu su:
• Najučestalija kategorija otpada na istraživanom području je plastika koja je na plaži zabilježena s učestalošću od 100%, a na morskom dnu s učestalošću od 75%.
• Tijekom cjelokupnog istraživanja maseno i brojčano najzastupljenija kategorija otpada bila je plastika sa zabilježenim udjelom brojnosti od 91,9% na plaži te 74,3% na morskom dnu.
• Na istraživanom području plaže najzastupljenija podkategorija otpada prema brojnosti bio je stiropor sa zabilježenim udjelom od 41,4% ukupno sakupljenog otpada, dok je na odjeljku morskog dna najzastupljenija podkategorija bila plastične boce s udjelom od 42,9% ukupno sakupljenog otpada.

• Koncentracija pojedinih materijala otpada na lokalnoj razini iznimno je uvjetovana specifičnim lokalnim aktivnostima.
• Prosječna gustoća otpada na plaži zabilježena za jednogodišnje razdoblje iznosi 6,2 kom/m², dok zabilježena gustoća za morsko dno iznosi 0,2 kom/m².
• Obzirom na podrijetlo otpada, utvrđeno je da najveća količina otpada dolazi iz susjednih zemalja, prvenstveno Albanije, dok je sveukupno zabilježeno podrijetlo iz 23 države.
• Najveće količine otpada na plaži zabilježene su prilikom prvog uzorkovanja u zimskoj sezoni, što se dovodi u vezu s meteorološkim i hidrološkim uvjetima na istraživanom području te izostankom redovnog čišćenja plaže prije provođenja istraživanja.

• Ipak, uslijed redovitih akcija čišćenja, uočen je trend smanjenja otpada na plaži i morskom dnu za koje se bilježi iznimno poboljšanje stanja morskog okoliša u pogledu morskog otpada.

Tekst i foto: Tamara Crnac