Speleoronilačka istraživanja špilje Miljacka 1

U razdoblju od 16.-22.07.2018. godine odvijala se speleološka i speleoronilačka ekspedicija u NP Krka, špilji Miljacka 1 koja je imala za cilj nastaviti višegodišnje istraživanje potopljenih kanala. Osmeročlani tim i složena logistika kako tehnička tako i ronilačka omogućile su odlične rezultate ovogodišnjeg istraživanja.

Špilja je preopremljena za napredovanje što bi značilo da je olakšano napredovanje po unaprijed postavljenoj užadi kroz speleološki objekt, no bilo je potrebno postaviti dodatne sisteme užadi i koloturja po kojima bi se više od 300 kilograma ronilačke opreme transportiralo kroz otprilike 500 metara dugačak suhi dio, sve do početnog jezera. Dalje do sifona 3 člana ekipe transportirala su opremu dijelim vukući ju kroz vodu, a dijelom noseći na leđima. Nakon kompleksnog transporta opreme uslijedilo je slaganje 35 kilograma teških rebreathera  na jezeru te njihov transport kroz jezero do sifona.

Ronioci Petra Kovač Konrad i Frederic Szwierczinski u sifonu su ronili 3 puta kroz vrijeme trajanja ekspedicije. U prvom uronu su popravili potrganu sigurnosnu nit do dužine od 600m od ulaza u sifon. U drugom uronu su napredovali dalje do točno 1010 m te su napravili topografski nacrt sifona, a u trećem zaronu su fotografirali potpoljeni prostor.

Utvrđena je perspektiva za nastavak istraživanja ovog potopljenog kanala. Za ovo vrijeme Branko Jalžić je obavio 2 solo zarona u prvom jezeru ove špilje te je pronašao i istražio kanal koji je u ranijim istraživanjim otkrio njegov sin Vedran. Potopljeni kanal u prvom jezeru je bio vrlo uzak pa je Branko u 2 urona napredovao naprijed proklesavajući kanal čekićem od 1,5 kg da bi mogao proći dalje. Uski kanal je također topografski snimljen te je utvrđeno da nema daljnju perspektivu.

Ovakvi kilometarski zaroni u speleološkim objektima su jako kompleksni i  zahtjevni za organizaciju, pripremu te samu izvedbu postavljanja špilje, sistema za transport i naravno ronilačkog dijela.

Zbog svega navedenoga i naravno do sada snimljene i istražene duljine potopljenog kanala je ovo veliki uspjeh za hrvatsku speleološku, a ponajprije malu speleoronilačku scenu.

O ozbiljnosti planiranja ovakvih zarona do zadnjeg detalja nije niti potrebno pisati jer bi u tom slučaju ovaj članak bio ponešto duži.

Tekst: Jenny Barnjak

Foto: Petra Kovač Konrad i Jenny Barnjak