Šćedro

Šćedro, od 1968. godine zaštićen u kategoriji značajni krajobraz, otok je iznimne ljepote, smješten uz južnu obalu Hvara i udaljen 2,7 km od mjesta Zavala na otoku Hvaru. Površina mu iznosi 8,36 km2. Šćedro od Hvara dijeli Šćedorski kanal, a od Korčule – Korčulanski kanal. Pored Hvara, Šćedru najbliže kopno jesu otočići Lukavci – tri otočića oko 3 km zapadno od Šćedra.

Ime Šćedro dolazi od štedri, što na staroslavenskom znači milosrđe jer otok „milosrdno“ nudi brodovima dvije duboke, dobro zaštićene uvale pogodne za sidrenje. Latinski naziv za Šćedro jest Tauris iz čega proizlaze talijanski Tauricola ili Torcola pa se u povijesnim zapisima otok zvao Torkola.

To je otok izrazito razvedenih obala i pokriven karakterističnom sredozemnom vegetacijom makije i šume alepskog bora. Prema Hvarskom Statutu iz 1331. godine bio je opće dobro i rezerviran za ispašu. Šćedro je bio vrlo plodan jer ima blažu klimu od susjednog Hvara, a zbog noćnih rosa koristio se i za uzgoj žitarica. Nekoć su na otoku bila naseljena mjesta Mostir i Nastane, koja su sada uglavnom napuštena (osim restorana i ostalih turističkih objekata u ljetnoj sezoni). Danas na otoku ljeti živi otprilike 30 ljudi, a zimi oko 15. Od kulturnih objekata, na otoku se nalaze crkva Gospe od milosrđa i ostatci dominikanskog samostana osnovanog u uvali Mostir 1465. godine, a napuštenog u 18. stoljeću.

U crkvi Gospe od milosrđa još se uvijek jednom godišnje, prve srijede u srpnju, održava bogoslužje. Tu je i stari kamenolom Stare Stine čiji gips je bio korišten u izgradnji baroknih kapelica Hvarske katedrale. Otok je ovo koji ni danas nema struju ni vodu pa se koriste gustirne, agregati i solari.

Podmorje sjeverne strane Šćedra obiluje arheološkim nalazištima koji se vežu uz dvije luke, Veli Porat i Mostir, koje su položene na sjevernoj strani otoka i dobro zaštićene od svih vjetrova, te s izvorom vode Studenac u uvali Mostir. No sâm prilaz uvalama, po lošem vremenu i uz nepoznavanje lokalnih maritimnih prilika, često bi tragično završio.

Uredbom Vlade RH o proglašenju ekološke mreže, područje otoka Šćedro utvrđeno je kao područje ekološke mreže pod šifrom HR3000119 u svrhu očuvanja preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja, grebena, naselja posidonije (Posidonion oceanicae), pješčanih dna trajno prekrivenih morem te velikih plitkih uvala i zaljeva.

Tekst: Javna ustanova „More i krš“, foto: Luka Kolovrat i Internet