Shadow

Špilja Miljacka

Tijekom prošlog tjedna u razdoblju od 08.-16.07. u NP Krka provodila su se istraživanja špilja Miljacka I i IV koje su smještene u prekrasnom kanjonu rijeke Krke nadomak hidrocentrale Miljacka. Istraživanja je provodila Udruga Hyla uz suradnike iz SO HPD Željezničar, SO HPD Velebit i SO HPD Željezničar Gospić.Uzvodnom šetnjom kraj rijeke Krke prolazi se kraj špilje Miljacka IV i nakon 15 minuta dolazi se  do špilje Miljacka I. Prva speleološka istraživanja na ovom području pa tako i svih špilja Miljacka, započela su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća te su ih od tada provodila brojna speleološka društva. Tijekom istraživanja 1989.g. u špilji Miljacka II otkrivena je i čovječja ribica – endem dinarskog krša. U istraživanju je sudjelovalo 14 speleologa i speleoronioca. Prvih  dananapravio se  transport 23 transportne torbe u kojima je bila oprema za 3 ronioca i opremanje objekta. U špilju se morao unijeti mali čamac koji je omogućio transport ljudstva i opreme preko jezera dugog 40-tak m i dubine 5 m. Udaljenost od ulaza do početka sifona,gdje se trebala transportirati sva oprema, je oko 500 m s nekoliko manjih vertikala. Prvim zaronom prošlo se do 300 m do tada poznatog kanala i 200 m novog kanala koji je i topografski snimljen. Tijekom sljedećih dana snimali su se i fotografirali potopljeni i suhi dijelovi te se pripremalo za sljedeći veliki uron. U špilji Miljacka IV topografski snimljeni su potopljeni dijelovi koji do sada nisu bili crtani te su sakupljeni uzorci podzemne vodene faune – stigobionta. Pronađene su i naslage ugljena koje su izvađene kako bi se napravila daljnja analiza. Drugi veliki zaron u Miljacki I donio je napredovanje od još 380 m pri čemu su svi novi dijelovi topografski snimljeni. Pronađeni su i novi suhi kanali te bi ova istraživanja mogla dovesti špilju na duljinu oko 2 km, što ju čini drugom najduljom špiljom u NP Krka. Istraživanja su napravljena u sklopu projekta Nastavak speleoloških i biospeleoloških istraživanja u špiljama Miljacka I i Miljacka IV u suradnji s Nacionalnim parkom Krka.

Autori: Matea Talaja i Petra Kovač Konrad