Kraj sezone najbolji je pokazatelj koliko je ona kvalitetno bila pripremljena. Svi oni brojni, naizgled sitni problemi, koji su se tijekom krstarenja znali itekako zakomplicirati i to gotovo u pravilu baš u najnezgodnijem trenutku, uglavnom su posljedica slabo pripremljenog broda. Ovakve situacije se izbjegavaju ili barem svode na minimum redovnim održavanjem, čemu svakako u najvećem dijelu doprinosi kvalitetna priprema broda za zimu.
Malo više truda u ovom periodu produžit će vijek trajanja opremi, znatno smanjiti troškove održavanja, dosta olakšati ponovno opremanje broda na proljeće, ali i dugoročno sačuvati vrijednost broda. Istina, ako ne živite u mjestu u kojem će brod prezimiti, jako je teško zadnje dane godišnjeg odmora posvetiti pranju i pospremanju, ali vjerujte, koliko vi sada pružite brodu on će vam to u narednoj sezoni vratiti nekoliko puta više. Veći dio vaših nepredviđenih problema naredne sezone započinje baš u ovom periodu. Zašto ih onda već sada ne izbjeći?
Prije raspremanja broda provjerite vez na kojem će prezimiti, stanje anela, korpomorta, lanca, bove, priveznih konopa, a naročito njihove spojeve. Procijenite da li je nešto potrebno zamijeniti ili je dovoljno sanirati, ali svakako priveznim konopima dodajte još koji konop, pojačajte vez. Na mjestima gdje je konop u direktnom kontaktu s trupom dobro ga je dodatno zaštititi.
Vlasnici brižno održavanih oldtimera navlake za privezne konope rade od tvrde kože, sašivene u obliku kratke cijevi. Komad tvrde tende, tapeta ili barem stare krpe unutar zijevalice jednostavno omotan oko konopa također ga čuva od oštećenja, ali najčešće korištena zaštita je izrezani komad gume za vodu, većega promjera. Kako guma ne bi skliznula iz zijevalice dobro ju je osigurati. Na gumi se probije mala rupa, kroz nju veže tanki konopčić, a drugi kraj konopčića provuče dva puta kroz lumbule i veže za konop. Netko prakticira s obje strane gume vezati grop. Preko vezanog gropa guma sigurno neće skliznuti, međutim, osim što će grop nakon većih opterećenja biti teško odvezati, on slabi otpornost konopu, kod običnog gropa i 50 posto.
Brodove koji se zimi ne koriste zahvalnije je izvući na obalu i pustiti da se trup dobro prosuši. Naravno, ovo se ne odnosi na drvene brodove klasične gradnje, međutim, trup plastičnog broda od desetak metara tijekom sezone upije toliko vlage da oteža gotovo stotinjak kilograma. Za brod koji se vadi iz mora, bitno je provjeriti i pripremiti adekvatne važe na kojima će boraviti. Posebno bojanje važi je apsurdno. Postoji staro nepisano pravilo koje kaže da se boja na važima ne obnavlja već se na njima čiste pineli nakon svih bojanja tijekom godine. Na taj način se permanentno štite od atmosferskih utjecaja.
Pokretnu opremu, naročito tekstil i konope, poželjno je preko zime ukloniti s broda u nekakvo sigurno i suho skladište.
U ovoj fazi pripreme dobro je učiniti još jedan posao, koji se istina rijetko prakticira, a znatno olakšava održavanje drvenih površina na palubi prekrivenih bezbojnim lakom, vernižom. Ovi dijelovi broda su najosjetljiviji, a kako bi ih cijelu godinu imali u dobroj kondiciji potrebno je barem dva, ali bolje i tri puta godišnje nanijeti jednu ruku laka. U principu se to obavi na početku i na kraju sezone, a ako je ikako moguće i jednom tijekom sezone. Površinski sloj laka lagano se matira, prebriše suhom krpom i nanese jedna ruka laka. Dobro je za velike vernižane površine, okvire klasičnih drvenih portela ili svjetlarnika, imati adekvatne navlake kojima se prekriju kada se brod ne koristi.
Tek kada se lak osuši započinje se s pranjem i skidanjem pokretne opreme s broda. Princip je da se to čini od vrha prema dolje, pa je na jedrilicama potrebno popeti se na jarbol, skinuti anemometar i vjetrokaz, te zaštititi njihove kontakte. Penjanje na jarbol iskoristite i za kontrolu svjetala po jarbolu, a ako je na kojem svjetlu popustila brtva ili je kućište oštećeno, zaštitite ga i stavite na spisak proljetnih radova.
Demontiraju se lazy-jack, lazy-bag, spray-hood, bimini i zajedno sa svim ostalim tendama ostave neko vrijeme da se dobro namoče, režentaju i stave na sušenje. Nekada, dok su jedra bila od prirodnih materijala, sve lučice su imale ugrađene kamenice za namakanje jedara. Danas, kada tih kamenica više nema, odlično može poslužiti vaš mali gumenjak. Veže se uz brod i napuni slatkom vodom. Ovo namakanje sada ima dvije funkcije, jer osim što otapa sol nakupljenu u tekstilu tijekom sezone, otapa i onu nakupljenu sol i nečistoće po nedostupnim rubovima gumenjaka. Dobro je čak gumenjak malo i ispuhati, tako da voda lakše dopre do ovih područja.
Bez obzira što vanjski porub roll-genoe ima UV zaštitu, a glavno je jedro zarolano u jarbolu ili je uredno složeno u lazy-bag, preko zime potrebno je sva jedra skinuti s jarbola. Osim što se tako jedra štite od bilo kakvog utjecaja atmosferskih prilika, izbjegava se potencijalna opasnost da se za vrijeme jačeg nevremena potpuno unište. Nije rijedak slučaj da za vrijeme olujna vremena slabo stisnuti štoper rolera jednostavno popusti, ili se škota razveže, te jedro potpuno rastvori. U tim slučajevima najmanja šteta koja se može dogoditi je jedro potpuno rastrgano u komadiće.
Ražentavanje jedara obavlja se za ljepšeg dana bez vjetra. Jedra koja su korištena tijekom sezone iznesu se na palubu i jedno po jedno lagano podiže i obilato ispere vodom. Radi lakšeg cijeđenja podižu se naopako, tako da donji porub ide gore, a gornji rogalj priveže negdje po palubi.
To potraje i nekoliko sati, a to vrijeme iskoristi se za ražentavanje palube i palubnih gavuna. Pokretna palubna oprema koja se može skinuti iznese se na obalu i ostavi da se namače u slatkoj vodi. Palubni gavuni se isprazne, operu, isuše, neko vrijeme ostave otvorenima i tek kada su potpuno suhi, pune se opremom koja će tu prezimiti. Gavune koji su zbog odlaganja vlažne opreme poprimili neugodan miris, potrebno je temeljitije oprati, a u težim slučajevima koristite razblaženi ocat.
Postoji navika da se sidro i sidreni lanac iznesu na obalu i tamo ražentaju, međutim, to nije potrebno. Ovim tramakom riskira se oštećenje palube, a dovoljno je sidro zajedno s kompletnim lancem spustiti u more ispod pramca, dobro isprati lančanik, a zatim lanac podizati natrag iz mora i tada ga obilato ražentati. Ovako se mokar lanac unosi u lančanik, pa iako svaki ima riješenu drenažu, ipak se prilikom slaganja lanca pripazi da najniža točka bude dostupna spužvi kojom ćete kasnije potpuno isušiti lančanik.
Namakanu opremu na obali potrebno je još jednom dobro ražentati i staviti na sušenje. Stare koloturnike i sličnu opremu potrebno je podmazati, dok kod novije opreme to nije potrebno, jer uglavnom ima teflonske ležajeve. Podmazuju se karabini (papagaje), vrhovi tanguna i bravice.
Svi konopi koji su bili u upotrebi dobro se isperu u slatkoj vodi i prebace preko ograde da se osuše. Prethodno je potrebno sve rašvilane krajeve podvezati i višak odrezati. Dok su jedra još podignuta i suše se, provjerite i isperite one dijelove podigača jedara koji se, dok su spuštena, nalaze u jarbolu, te i njih posložite preko ograde i ostavite da se suše. Drugi dio podigača, kada se jedra spuste, bit će vani i njega će tijekom zime ispirati kiše. Podigači od kvalitetnih konopa znatno su skuplji od običnih i ne bi ih bilo loše preko zime skinuti. Na kraju konopa veže se tanki konop, podigač izvuče iz jarbola, a krajevi tankog konopa koji ga zamjenjuje sigurno privežu. Na proljeće se skinuti podigači vrate u jarbol obrnutim redoslijedom. Podigače koji ostaju odmakne se od jarbola i zategne, kako ne bi cijelu zimu klapali.
Krute konope potopite u otopini pola čaše omekšivača za tkaninu i deset litara vode, te ostavite namakati preko noći. Nakon toga konop se raženta i ostavi cijediti u hladu, nikako izložen suncu, pa će nakon sušenja ponovno biti fleksibilan.
Pranje bokobrana sigurno je najomraženiji dio posla. Mnogi su se radi toga odlučili na kupnju navlaka i sada ih namaču u deterdžentu i dobro isperu, a oni koji imaju naviku redovno ih prati tijekom sezone, uštedjet će dosta vremena jer im se nije stvorilo crnilo koje se ne da skinuti običnim deterdžentom. Na tržištu postoje specijalna sredstva za pranje bokobrana, odnosno ovog tvrdog crnila, ali i razblaženi aceton je dovoljno dobar, dobro skida nečistoće, a ne nagriza im površinu. Tek kada se odstrane tvrde nečistoće, operu se još jednom deterdžentom i stave na sušenje, ali tako da slobodno vise u zraku, a nikako uz trup broda.
Nakon što su se jedra dobro prosušila skidaju se i jedno po jedno slažu. Tijekom slaganja provjerite eventualna oštećenja, a kod starijih jedara naročitu pažnju usmjerite na kondicije konca po šavovima. Starijem jedru, od dugotrajnije upotrebe, konac oslabi i potreban mu je servis, kako bi se izbjegle veće štete i kidanje. Jedraru se obratite odmah, pred sezonu su pretrpani poslom, a u ovo doba godine čak i nude velike popuste.
Poseban tretman prema jedrima vlasnici obično imaju dok su nova, oprezno ih namotaju na plastične ili kartonske rodule i pažljivo odlažu. Međutim, jedrima starim nekoliko godina takav tretman i način slaganja je možda i potrebniji jer je otpornost njegovog materijala vremenom oslabila.
Namatanjem jedara na rodule izbjegavaju se nepotrebni pregibi na materijalu, i jedra, a naročito laminirana, bolje će se očuvati. Rodule za namatanje jedara možete pribaviti kod bilo kojeg prodavača tapeta.
U međuvremenu se osušila oprema i konopi po ogradi, pa onu opremu koja ostaje na brodu složite u gavune, a onu koju ćete uskladištiti iskrcajte zajedno s jedrima na obalu. Konopi koji se spremaju u gavune moraju biti potpuno suhi.
Prije samog pranja palube i trupa broda potrebno je još kontrolirati i po potrebi podmazati vinčeve na palubi, a električnim vinčevima provjeriti i nivo ulja. Skine se tijelo vinča i provjeri stanje i količina masti u ležajevima. Generalno čišćenje i servis vinčeva individualna je stvar. Ono ovisi o kvaliteti vinča, načinu i učestalosti korištenja. Dakle, ukoliko zamijetite da je to potrebno, vinč servisirajte sada ili ga pribilježite spisku proljetnih radova.
Sada, kada ste kompletnu pokretnu opremu uklonili, slijedi odmašćivanje i pranje palube i trupa. Dok perete palubu još jednom kontrolirajte opremu i na onaj spisak neophodnih proljetnih radova navedite sve što primijetite, jer do proljeća ćete većinu stvari zaboraviti, a ovako kada su na spisku, neke ćete rješavati već i tijekom zime.
Paluba i bokovi dobro se isperu deterdžentom i obilato ražentaju jakim mlazom vode. Posebna pažnja posveti se fiksnim dijelovima palubne opreme. Obilato ražentavanje otkrit će i eventualno propuštanje vode na nekom spoju. Takva mjesta treba zaštititi do proljetnih radova. Naročito je potrebno provjeriti stanje brtvi na navigacijskim i palubnim svjetlima, pa ako su popustile potrebno je ispustiti vodu iz njih i zaštititi do proljeća.
Metalna oprema koja ostaje na brodu, kada se potpuno osuši, zaštiti se silikonskim sprejem, a fiksni dijelovi od inoxa, ograde, stupići, okviri finištrina, vjetrolovke i sl., poliraju se i zaštite specijalnim sredstvima kojih danas ima na tržištu. Brtve na otvorima, kako bi sačuvale elastičnost, premažu se vazelinskim uljem.
Tik zavrjeđuje poseban tretman, dobro se očisti i specijalnim sredstvima za njegovo održavanje zaštiti. Dugovječnost i kvaliteta ugrađenog tika ovise o njegovom održavanju, pa je preporučljivo i ovaj posao obaviti barem dva puta godišnje, najbolje na početku i kraju sezone.
Poliraju se i odmašćeni oprani bokovi i ravni dijelovi palube. Većina sredstava za poliranje sadrži vosak koji ne dozvoljava kapljicama da se zadrže na površini, pa će atmosferske prilike tijekom zime manje naškoditi trupu, a proljetno čišćenje bit će jednostavnije i brže.
Sjedala i platforme za sunčanje na gliserima i motornim brodovima uglavnom su prekrivena vinilnim navlakama, a ne mogu se sva skinuti i odložiti u skladištu. Bez obzira da li ostaju na brodu ili će se preko zime uskladištiti, sada zahtijevaju tretman. Izlaganje suncu, isušivanje uljem za sunčanje, solju i znojem, otvrdnu vinilnu navlaku i čine je krtom, stoga je dobro i tijekom sezone redovito je prati blagim deterdžentom za posuđe, dobro ražentati i kada se osuši premazati petrolejskim gelom, vazelinom. Tragove pića, senfa, olovke i slične nečistoće, lako se mogu ukloniti pastom napravljenom od sode bikarbone i vode. Soda bikarbona neće isušiti vinil kao što bi to učinila sredstva za čišćenje na bazi ulja. Eventualne pukotine na oštećenoj navlaci lako se šire, a oštećena navlaka vrlo brzo će oštetiti i početi kopati spužvu. Potrebno ih odnijeti tapetaru na servis, a ako će se još neko vrijeme zadržati na brodu, tada barem zaštititi, najbolje samoljepljivim dakronom ili barem flasterom iz kutije prve pomoći.
Sjedala, uostalom kao i većinu palubne opreme koja se duže vrijeme neće koristiti, dobro bi bilo zaštititi odgovarajućim navlakama. Ima onih koji se odluče da cijeli brod prekriju velikom tendom, ali u našim uvjetima s njom za vrijeme orkanskih bura može biti više problema nego koristi. Takva tenda prikladna je samo kod pašara i brodica s niskim kabinama, kojima nije riješena drenaža kokpita, pa ih čuva od punjenja broda za velikih kiša. S našim klimatskim uvjetima primjerenije je koristiti pojedinačne navlake. Ovo se naročito odnosi na rodul kormila obložen kožom, koja izložena zimskim vremenskim prilikama nepotrebno propada.
Vinčevi, kako oni za jedra tako i sidreni, prekriju se također svojom navlakom ili jednostavno zamotaju najlonom i oblijepe ljepljivom trakom. Portele i fineštrine, te sve dijelove od pleksiglasa također bi bilo dobro zaštititi odgovarajućim navlakama. Kod jedrilica je to dosta nepraktično, pa se navlake stavljaju uglavnom na portele motornih brodova, gdje su takvi otvori puno veći.
Platnene tende i navlake vjerojatno ste pripremili još na početku sezone, a ako niste, evo nekoliko praktičnih savjeta.
Prilikom izrade navlaka potrebno ih je napraviti dva posto većima, jer će se u protivnom nakon pranja tkanina stisnuti i više se neće moći koristiti. Radi stiskanja peru se toplom, ne vrućom vodom i ispiru hladnom, a suše rastegnute. Hladna voda ne skuplja materijal i ne gužva ga.Ako postoji sumnja u kvalitetu boje platnene tende i njenog izbjeljivanja prilikom pranja, prije pranja tenda se dvadeset minuta namače u vodi kojoj je dodano pet posto alkoholnog octa. Nakon namakanja tenda se opere, a prethodno namakanje trebalo bi sačuvati boju. Alkoholni ocat dobar je i za uklanjanje neugodnih mirisa iz tende, platnenih navlaka, pa čak i posteljine. Prilikom ispiranja u vodu se doda pola čaše alkoholnog octa.
Tragovi korozije na tendi skidaju se finim praškom za struganje posuđa, a prirodniji način je sokom od iscijeđenog limuna i soli, pomiješanih u pola litre tople vode. Spomenutom otopinom mrlja se namače dok ne nestane. Tri žlice oksidne kiseline, razblaženih u pola litre vode, daju isti učinak.
Manja oštećenja na tendama ili navlakama najbrže i najbolje se saniraju samoljepljivim dakronom. Kod kvalitetnijih i novijih materijala to može ostati i trajno, a kod manje kvalitetnih materijala poslužit će barem kao privremeno rješenje.
Patenti na navlakama i tendama, bez obzira da li su metalni ili plastični, nakon nekog vremena počnu zapinjati. Ukoliko se to ignorira duže vrijeme, vrlo vjerojatno će se, uslijed sve snažnijeg otvaranja i zatvaranja, početi trgati zubi iz patenta. Kako bi se izbjegla izmjena patenta potrebno ga je redovno podmazivati.
Odlično sredstvo za podmazivanje patenta je vazelin, koji metalne patente još dodatno i štiti od oksidacije i korozije. Patenti se mogu podmazivati i grafitnom olovkom, a isto tako i trljanjem hladnim voskom. Upotreba WD-40 odlično će podmazati patent, ali njegova masnoća može ostaviti vrlo neugodne tragove.
Starim patentima nakon česte upotrebe zubi su se malo izlizali, i kada su pod određenim kutom opterećenja mogu se sami otvarati. Takav patent dok je otvoren pospreja se lakom za kosu i kada se on osuši, patent će zatvarati kao novi i izdržati još koju sezonu.
Prije nego li krenete s čišćenjem interijera ispraznite sve gavune i ormare. Redoslijed čišćenja i raspremanja je od kabina prema salonu, odnosno, izlazu iz potpalublja.
Kompletnu hranu, posteljinu, jastuke, odjeću i ostale potrepštine iznesite s broda. Prazne gavune i ormare lako je očistiti vlažnom, a zatim posušiti suhom krpom, a nakon čišćenja vrata ormara i poklopci gavuna ostave se radi ventiliranja napola otvoreni. Sve što možete iznijeti operite i uskladištite, a stvari koje vraćate na brod moraju biti potpuno suhe. Sjenila i zavjese odnesite na pranje i vratite ih na brod tek u proljeće.
Čaše, posuđe i jedaći pribor iznesu se iz broda, još jednom operu i ostave vani da se dobro iscijede, a prije vraćanja, mjesta gdje se inače nalaze očiste se od svih onih mrvica sakupljenih tijekom sezone. Inoks slabije kvalitete obavezno se odnosi s broda.
Izuzmu li se kvarovi na vitalnim dijelovima broda, najveći problem tijekom zime zadaju vlaga i ustajali zrak u zatvorenom potpalublju. Ta kombinacija stvara neugodan miris “tufine”, a navlake, tapeti, jedra, konopi i svi ostali tekstilni materijali u zatvorenom prostoru lako upijaju te mirise i s vremenom sami postanu izvorom neugodnih mirisa. Veliki dio takvih problema može se preventivno riješiti sada, pripremajući brod za zimu.
Ispraznite biblioteku i navigacijski stol, jer karte, knjige, peljari, razna uputstva i ostali papir vezuju vlagu na sebe i doprinose neugodnom mirisu tufine, a lakirane stranice slijepe. Ukoliko ostaju na brodu, oko njih i po njima pospite kukuruzni škrob, koji će na sebe vezivati vlagu i tako zaštititi papir.
Tapecirane ležajeve, naslonjače i pojaseve za spašavanje potrebno je obavezno dobro istresti i ostaviti da se prozrače. Navlake koje se mogu skinuti s tapeciranih dijelova nose se na pranje, zajedno s posteljinom, zavjesama i sjenilima.
Svu ovu opremu najbolje je ukloniti iz broda i odnijeti u sigurno suho skladište. Oni koji je moraju ostaviti na brodu, kada očiste cijeli brod, spužve ležajeva vratit će na svoje mjesto, ali ih postaviti na nož, nikako u normalan položaj. Priljubljeni uz drvo ili plastiku, lako se mogu upljesniviti. Pojasevi za spašavanje objese se o konop rastegnut preko salona kako bi se što više prozračili.
Tekst: Damir Višić