Ugrađeni tankovi pitke vode u većini slučajeva, bili oni plastični ili od nehrđajućeg čelika, imaju velike otvore na vrhu. Potrebno ih je isprazniti, oprati i dezinficirati razblaženim klorom, varikinom. Nakon ispiranja dio tanka napuni se vodom u kojoj se otopi soda bikarbona, ostavi neko vrijeme i isprazni preko svih slavina kako bi se dezinficirale i sve cijevi po brodu.
Čišćenje i dezinfekcija tankova i cijevi pitke vode može se učiniti i specijalnim sredstvima za tu namjenu, prateći uputstva na poleđini proizvoda.
Nakon toga čiste se i provjeravaju filteri pitke vode po brodu.
Tankove goriva dizel motora potrebno je napuniti do vrha, kako se u njemu ne bi stvarala kondenzacija, a tankove benzinskih motora potpuno isprazniti, očistiti i ostaviti otvorene. Na motorima koji imaju filtere-separatore za odvajanje eventualne vode iz goriva, potrebno je ispustiti vodu.
Kod motora sa zatvorenim sistemom hlađenja potrebno je provjeriti antifriz, a kod onih s hlađenjem morskom vodom sistem je potrebno dobro isprati. Ispire se razblaženom solnom kiselinom koja otapa nakupljeni kamenac po kanalima sistema. Motor se zagrije na radnu temperaturu i ugasi. Usisna cijev uroni u solnu kiselinu razblaženu s 50% vode i pokrene motor dok se sistem za hlađenje ne napuni. Ugasi se motor, pričeka desetak minuta i usisna cijev spoji na slatku vodu te tako sistem ispire dvadesetak minuta. Cijev se vrati na ventil i ventil ostavi zatvoren. Sve izmjene filtera i popravci, ukoliko nisu neophodni, stavljaju se na spisak i ostavljaju za proljeće.
Boca s plinom također se iznosi s broda, a cijeli sistem provjeri. Posebna pažnja potrebna je pri čišćenju štednjaka, kako odmašćivanju njegovog vanjskog dijela, tako i čišćenju i servisiranju njegovog plinskog sistema.
Na red je došlo i generalno pranje svih dijelova unutrašnjosti broda. Ovdje posebno treba naglasiti da su najopasnija ona najnepristupačnija mjesta. Njihovo čišćenje je čista improvizacija i dosjetljivost vlasnika. Prvo je potrebno pjenom oprati kompletan gornji dio interijera, prebrisati ga vlažnom krpom i zatim suhom posušiti. Instrumente (sat, barometar,…) , od mesinga ili niklovane, potrebno je ispolirati, a u područjima s više vlage u zraku i zaštititi silikonskim sprejem.
Ispražnjeni i otopljeni frižider dobro isperite. Mirisi iz frižidera najbolje se uklanjaju octom. Sve površine praznog frižidera prebrišu se krpom umočenom u ocat, a zatim isperu vodom. Kada se frižider neće koristiti duže vrijeme, ocat se ne ražentaje. Dobro je u frižider prosuti malo kave u zrnu, ona također upija vlagu i sprječava stvaranje plijesni. Provjerite brtve na otvoru frižidera i premažite ih silikonskim sprejem. Poklopac ili vrata frižidera obavezno moraju biti otvoreni. Dobro bi bilo umetnuti nekakav predmet, kako se vrata slučajno ne bi sama zatvorila.
Površine kabine tapecirane vinilnom oblogom čiste se i osvježavaju mješavinom od šalice octa i pola šalice čiste vode. Mekanom spužvom se nanesu po cijeloj površini, a ako su jako uprljane doda se još malo deterdženta za posuđe i tople vode, te pjenjačom, od svega napravi gusta pjena i njome isperu sve površine. Nakon toga sve se ispere mekanom spužvom i čistom vodom.
Prostor WC-a, kompletnu kabinu, potrebno je oprati u deterdžentu i ražentati slatkom vodom. To se odnosi i na police za kozmetiku, a naročito prostor ispod pajola tuša.
Najčešći izvor smrada plijesni i tufine je toaletna kabina. Ukoliko nije dovoljno provjetravana, velika količina pare i vlage zarobljenih u tom prostoru, idealno je mjesto za njihov razvoj i stvaranje tankih naslaga po stijenkama kabine. Sprej za čišćenje pećnica, onaj koji djeluje na hladno, odlično uklanja te naslage. Površine se njime posprejaju, pričeka se neko kratko vrijeme da djeluje i zatim pobriše papirnatim ručnikom. Plijesan koja je zahvatila staklo plastiku čisti se tekućim deterdžentom ili pastom od sode bikarbone. Nerazblaženi deterdžent ili pasta obilato se nanesu preko plijesni, ostave oko pola sata i zatim sve ispere.
Davno načeta Coca-cola i neki slični napici nisu više toliko primamljivi za piće i obično se proliju u more. Mnogo bolje je takvo piće uliti u zahodsku školjku i tamo ostaviti oko sat vremena, a zatim školjku isprati. Ona je odlično netoksično sredstvo za čišćenje. Ovaj savjet dobar je za održavanje tijekom sezone, a sada na kraju školjku isperite sanitarnim sredstvom. Ražentaje se tako da se zatvori ulazni ventil i školjka napuni slatkom vodom, a zatim pumpom prazni u more. Učinite to nekoliko puta, a posljednji put u vodu dodajte vazelinsko ulje kako bi dodatno zaštitilo brtve i gumene dijelove pumpe.
Samu pumpu nije potrebno rastavljati ukoliko servis nije neophodan. Zatvorite i odvodni ventil i provjerite da li je potrebno na proljeće promijeniti odvodnu cijev. Ukoliko je brod na kopnu, nakon pražnjenja sistema ventili se ostavljaju otvoreni.
Nepovratne ventile na odvodima sudopera i umivaonika potrebno je očistiti i provjeriti njihovu ispravnost. Gumeni dijelovi zaštite se silikonskim uljem, a glavni ventili provjere i ostave zatvoreni. Inače sve ventile, a naročito one ispod vodene linije, potrebno je provjeriti i zatvoriti, naravno, ukoliko brod ostaje u moru. Brodu na suhom vezu ventili se ostavljaju otvorenima i tako donekle doprinose boljoj ventilaciji.
Pranju santina prethodi pranje pajola. Koliko će to biti mukotrpan posao ovisi o redovitosti čišćenja tijekom sezone. Savjestan vlasnik redovno kontrolira stanje ispod pajola i po potrebi intervenira, odmasti i opere santine, te spužvom isuši ono što pumpa nije mogla povući. Provjerite filtere i kaljužne pumpe, očistite ih, a zatim operite i santine. Same pajole najlakše je oprati na obali, a kada se osuše i one se postave na nož tako da santine ostanu otvorene i imaju što bolju ventilaciju.
Dok perete santine provjerite i kvalitetu spojeva uzemljenja. Istina, jarboli u marini simuliraju efekt šiljka i gotovo u pravilu ova područja su neutralna kod udara groma, ali ipak, veliko pražnjenje elektriciteta u blizini može naškoditi brodskim elektronskim uređajima.
Svi otvoreni elektrokontakti provjeravaju se i zaštite kontakt sprejom, a sve potrebne popravke i preinake stavljaju se na spisak za proljeće. Samu bateriju potrebno je napuniti i skinuti joj kleme.
Sve češća je praksa da su pajole na većim motornim brodovima, a nerijetko i na manjima, prekrivene nekom vrstom tapeta. Tapete koje možete skinuti dobro operite i suhe uskladištite, a ako su prilijepljene za pajole ili moraju ostati na brodu, slijedećih nekoliko savjeta iz prakse može vam dobro poslužiti.
Umjereno uprljani tapeti brodskih kabina čiste se šamponom za tapete. Šamponom i vodom napravi se pjena u koju se namoči čisti ručnik, dobro iscijedi da bude gotovo suh, te njime protrlja tapet. Što je ručnik bolje iscijeđen, sušenje je brže. Kako se tapet ne bi uplijesnio, za vrijeme sušenja kabina mora biti dobro ventilirana.
Prilikom čišćenja tapeta parom, koristeći centogradi, efikasnost čišćenja pojača se sodom bikarbonom. Umjesto kemijskih sredstava za čišćenje u vodu se doda soda bikarbona, a jače uprljana mjesta prethodno se pospu suhom sodom bikarbonom. Soda bikarbona je bio razgradiva i ne ostavlja nikakve mirise.
Za generalno čišćenje tapeta ili tapisona na brodu, u pet litara vruće vode stavi se obilato deterdženta za suđe i jedna čaša alkoholnog octa. Tvrdom četkom, namočenom u ovu mješavinu, cijela površina se dobro iščetka i oko pola sata ostavi tako vlažna. Nakon toga posuši se čistim frotirom ili suhom četkom, a zatim usisivačem usisa. Za čišćenje tapeta može se koristiti i tekući deterdžent za robu. U omjeru jedna četvrtina tekućeg deterdženta za robu, jedna četvrtina alkoholnog octa i polovina vode, zamiješaju se u obilatu pjenu i kružnim kretnjama, obilato natopljenim bruškinom ili tvrdom stranom veće spužve za posuđe, čisti. Tako tretirana površina, nakon kraćeg sušenja, posuši se čistim frotirom i usiše.
Morska voda na tapetu, osim što zadržava neugodan miris, ostavlja trag po rubu mrlje. Alkoholni ocat, razblažen vodom u omjeru pola – pola, odlično uklanja i miris i mrlju. Spužvom natopljenom u razblaženi ocat ispere se površina, a nakon sušenja samo usisa.
Mjesta ulegnuta od namještaja, ili nekog drugog dijela opreme čiji su tragovi ostali ulegnuti uslijed dugog stajanja na tapetu, mogu se ispraviti glačalom. Preko ulegnuća postavi se vlažni mekani ručnik i pritisne glačalom podešenim na minimalnu temperaturu. Isti učinak može se postići glačalom na paru, ali tada glačalo ne smije imati direktan kontakt s tapetom, već se drži malo iznad tapeta. Ovdje treba biti vrlo oprezan s temperaturom. Velika temperatura sigurno će trajno deformirati sintetična vlakna tapeta. Dok se površina tretira parom, povremeno se prstima zagrebe površina tapeta, kako bi se podizanje ulegnutih vlakana olakšalo. Treća metoda je ledom. Led se prospe po ulegnutom mjestu i kako se topi, vlakna se uzdignu. Prstima se protrljaju kako bi se pravilno uspravila.
Ekstremno komplicirane mrlje na tapetu mogu se čistiti sredstvom za pranje stakla. Mrlja se namoči i ostavi oko pet minuta, te obriše čistom krpom. Sredstvo za čišćenje stakla dobro je za sve vrste tapeta i ne ostavlja sapunicu kao ostala sredstva. Dosta otporne mrlje treba i dosta trljati. Dugoročno trljanje tvrdim bruškinom može oštetiti tapet, pa je u tu svrhu najbolje koristiti uzorak istog tapeta, jednako su tvrdi i manje se troše.
Kako bi tapet ponovno dobio prijašnji sjaj, potrebno ga je prvo dobro usisati, a zatim prebrisati spužvom umočenom u mješavinu pola čaše amonijaka i jedne litre vode.
Mirišljavi puder koristi se za osvježavanje brodskih tapeta koji su navukli miris tufine. Tapet se prvo dobro opere, osuši, a zatim obilato pospe puderom. Puder se ostavi nekoliko sati na tapetu, a zatim usiše. Ugodan miris pudera potpuno će zamijeniti miris tufine.
Vlaga i ustajali zrak u zatvorenom prostoru najveći su problem, jer nastali neugodan miris teško je ukloniti, naročito ukoliko je još potpomognut mirisom ulja i nafte.
Kao prevencija stvaranja neugodnih mirisa u brodu može se koristiti široka posuda s octom. Posuda se postavi u centar broda i ocat apsorbira sve mirise. Ukoliko je zrak u kabini zasićen mirisom i nakon čišćenja plijesni i tretiranja octom, te se sada u zraku osjeća mješavina tih dvaju mirisa, neko vrijeme je potrebno koristiti osvježivač zraka. Na tržištu postoji cijeli niz uspješnih osvježivača zraka, ali isto tako on se može napraviti i u “kućnoj radinosti”. Mješavina od jedne šalice sode bikarbone, četvrtine šalice amonijaka, šesnaest šalica tople vode i jedna žlica ekstrakta vanilije, dobro se izmiješa i prelije u bocu sa štrcaljkom, te njome povremeno osvježava zrak u kabini.
Za uklanjanje neugodnih mirisa iz zatvorenih brodskih ormarića, koji se slabo provjetravaju i rijetko koriste, odlično će poslužiti drveni ugljen. Po dnu manje posude ugljen se posloži i ostavi nekoliko dana da upije sve mirise. Isti učinak može se postići i s pamukom umočenim u ekstrakt vanilije.
Neke kabine znaju biti podložnije nakupljanju plijesni i njih je poželjno preventivno zaštititi. U bocu sa štrcaljkom ulijte dvije petine vode, dvije petine sredstva za izbjeljivanje rublja, jednu petinu omekšivača, a preostalu petinu ostavite praznu, kako bi se mućkanjem sve dobro izmiješalo. Ovim sredstvom se poštrcaju sve površine koje nisu u dodiru s tkaninama. Plijesan na tkaninama i vinilu čisti se i sprječava sredstvima za dezinfekciju. Alkohol je glavni sastojak takvih sredstava, a on je mnogo sigurniji za postojanost boja na tkaninama, nego li izbjeljivači ili nekakva slična sredstva.
Preporučljivo je u brodu tijekom zime ostaviti sredstvo za prikupljanje vlage. Postoje dvije vrste, jedna koja se zasiti vlagom i tada mijenja, te druga ispod koje je kontejner koji se povremeno prazni.
Onima kojima će brod prezimiti u blizini mjestu u kojem žive ili u koje povremeno dolaze, a naročito ako je brod u moru, svakako je potrebno za sunčanog, suhog dana provjetriti unutrašnjost broda. Ukoliko to niste u stanju, povjerite taj posao nekome ili barem nabavite neke od sistema za samoprovjetravanje. To su u prvom redu razni ventilacijski otvori na ulazu i vjetrolovke. Nikako ne pomišljajte na kompromis ostavljajući maleni, od kiše zaštićeni fineštrin otvorenim. Baš ta mjesta idealan su ulaz mišu, a to što ste eventualno na privezne konope postavili paratope, to još uvijek nije garancija da neće doći preko susjednog broda.
Redovan obilazak i provjetravanje broda tijekom zime svakako je dobrodošlo, jer bez obzira na prevenciju, potpuno čist i pripremljen brod, uvijek postoji opasnost da brod tijekom zime negdje primi vodu i da se ona dugo zadrži u santinama.
Kojim redoslijedom i u kojem obimu obaviti sve ove pripreme za zimu individualna je stvar. Ali na kraju podsjetite se još jednom, koliko vi sada pružite brodu on će vam to u narednim sezonama sa zahvalnošću vratiti nekoliko puta!
Tekst: Damir Višić