Danas najslavniji glodavac na svijetu, Miki Maus, prije nešto više od osamdeset godina premijerno se pojavio upravo za kormilom broda. Možda to i nije slučajno, jer miševi plove morima od kada se čovjek prvi put uputio na nešto dužu plovidbu, a zalihe hrane smjestio na zaštićeno suho mjesto. Nije im trebalo dugo kako bi iskazali i svoje izuzetno poznavanje brodogradnje. Zavlačili bi se po brodu u najskrovitija mjesta i redovno provjeravali stanje trupa. Već odavno čovjek je shvatio da “miševi prvi napuštaju brod koji tone”.
Dok im je hrana pristupačna ne predstavljaju nikakav problem, jedino nelagodnu spoznaju kako u brodu imate neželjenog putnika za kojeg nikada ne znate gdje je. Miševi tijekom dana, točnije noći, jer kao i većina glodavaca aktivni su dolaskom sumraka, pojedu oko 10 posto svoje ukupne težine, a kako su teški svega nekoliko dekagrama, dnevno im je dovoljno samo par grama hrane.
Problemi nastaju kada miš ne može pronaći pravu hranu, pa grize i otvara sve na što naiđe, a izolacija električnih kabela i gumene cijevi prvi su na udaru. Razlog prvog potonuća broda u splitskoj ACI marini upravo je jedan takav glodavac. Prilikom „uviđaja“ u kojem sam sudjelovao neposredno nakon izvlačenja te deset metarske jedrilice, ironičnog imena „Gatto azzuro“, počinitelj nije pronađen. Vjerojatno mu je truplo za vrijeme vađenja negdje otplutalo, ali tragovi koje je za sobom ostavio ukazivali su da je bila riječ o pravom kapitalcu.
Dakle, taj slučajno zarobljeni glodavac je prvo, rutinom iskusnog znalca, otvorio sve rezerve limenki piva, a kako više ničega jestivog na brodu nije bilo, grizao je bakelitnu slušalicu radio stanice, zatim čepove i rubove akumulatora, jednog je čak i probio, kanočal, plastičnu ručicu vinča i izolaciju na gotovo svakom kabelu. Glodao je sve, ali ništa nije bilo jestivo. Na kraju se okomio na gumenu odvodnu cijev brodskog zahoda. Glave ga je došao nemar vlasnika, jer izlazni ventil nije bio zatvoren.
Posljedice brodskih glodavaca mogu biti i dalekosežnije. Otok Štakora u Aleutskom arhipelagu, Beringovo more, nosi ime po glodavcu koji ovdje nije autohtona vrsta. Naselili su se nakon brodoloma japanskog putničkog broda 1780. godine i u proteklih dvjesto godina potpuno poremetili biološku ravnotežu otoka. Kako tamo nemaju prirodnog neprijatelja, brzo su se razmnožili i u potrazi za hranom poharali otok, devastirajući i gnijezda ptica. Neke su vrste pred istrebljenjem, a koliko je stvar kritična najbolje govori podatak kako su se u borbu protiv nepoželjnog glodavca uključili i zaštitnici divljih životinja.
Miševi žive gotovo svugdje, nema ih jedino na Antarktiku, nekim manjim otocima i u moru. Na brod se popne sam ili ga čovjek donese skrivenog među stvarima koje ukrcava. Potencijalna mjesta ukrcaja su privezišta u blizini silosa ili lučkih skladišta, ali i vezovi u nenaseljenim uvalama i pustim otocima. Gotovo u pravilu, što je otok manji i slabije naseljen, vjerojatnost posjete miša je veća.
Ukrcaju se preko pasarele ili konopa, jer miš pliva samo kada mora, pa ukoliko sumnjate u njegov posjet potrebno je pripremiti zaštitu. U sumrak, jer su uglavnom aktivni samo noću, dobro je podignuti pasarelu visoko od obale, a na privezne konope staviti paratop (tal. mišobran), široku okruglu glatku ploču s rupom promjera konopa u sredini.
U tu svrhu može poslužiti i obični lijevak malo većeg promjera, širim dijelom okrenut prema obali, ali nikako uteg na sredini konopa, koji konop drži uronjen u more. Mišu ne treba mnogo da shvati kako mu je nakon kratkog plivanja put na palubu slobodan. Opasni su i konopi koji nemarno s palube vise do mora, naročito ako nisu daleko od obale. Sidreni konop je dosta udaljen od obale i nije poznat slučaj da se miš preko njega popeo na brod.
Prisutnost miša na brodu se relativno brzo uoči. Ne bira gdje će ostaviti svoj sitni prepoznatljivi izmet, a čudno odgrizen komadić hrane, kao i rupa na ambalaži, za koju ste mislili da je slučajno probijena, sve su to znakovi da imate neželjenog člana posade. Međutim, ukoliko uočite kako vam trga papirnate salvete, novine ili toaletni papir, to upućuje da na brodu imate skotnu ženku koja se gnijezdi upravo u vašem potpalublju. Ženka mlade nosi 18 do 21 dan, a gnijezdo priprema neposredno prije koćenja.
Kada se miš primijeti neposredno nakon njegova “ukrcaja” problem je kudikamo lakši. Bježi prema intuiciji i još se dobro ne snalazi po brodu, ali ako se već udomaćio, budite sigurni da zna za sva skrovita mjesta i prolaze za koje ne znate ni vi. Tada lov može biti mukotrpan i dugotrajan posao.
Najlakše se love mišolovkom ili specijalnim ljepilom, višćem, koje se u tankom sloju nanese na kartonsku podlogu ili mali komad daske. To može potrajati sve dok se ne iscrpe zalihe manje riskantne hrane, pa prije nego postavite zamke svu hranu i sve što bi mu to mogla biti valja skloniti na dobro izolirano mjesto.
Ukoliko zamke nisu učinkovite, preostala je samo “hajka”. Dobro provjerite sve prostore koje možete fizički izolirati i kada ih odvojite, krenite redom, najbolje od krme. Provjerite svaki najmanji prostor i kako koji provjerite nastojite ga zatvoriti. Potragu nastavite prema pramcu. Najgori su oni slijepi nedostupni prostori, a njihova provjera ovisi samo o vašoj domišljatosti. Mačke ili psi ih iz tih zabitih prostora ne mogu uloviti, ali barem mogu locirati njegovu poziciju.
No dobro, pronašli ste miša, a što sad? Predlažem da mu, ukoliko je to moguće, pokušate pružiti priliku da sam iziđe na palubu. S palube nema gdje i sam će skočiti u more. Sjetite se “miš skače u more samo kada mora”. Naravno, prethodno je neophodno zatvorili sve otvore po palubi. Ukoliko pak ne ode na palubu, ostala je borba “prsa u prsa”. Tada se najbolje naoružati kožnim rukavicama i miša jednostavno uhvatiti rukom.
Od nedavno se na tržištu pojavio i elektronski ultrazvučni rastjerivač glodavaca, koji dosta uvjerljivo može odgovoriti miševe da se uopće ne ukrcavaju na brod. Nekoliko je proizvođača, ali niti jedan ga još nema kao proizvod specijaliziran za brodove. Ipak, i ovakav se može upotrijebiti jer mu je ulazni napon 9V, što je lako prilagoditi brodskom naponu. Potrošnja im je izrazito mala, samo 2W, a maloprodajna cijena između 150 i 250 kuna.
Ultrazvučni valovi, opsega između 20.000 i 45.000 Hz, napada slušni i nervni sistem glodavca, uzrokuje im nelagodu i bol, neškodljiv je za čovjeka i većinu kućnih ljubimaca, a kako se glodavac ne bi naviknuo na isti ton, valovi se emitiraju s kontinuiranom izmjenom.
Na kraju se nameće pitanje: Kakva je uopće šteta od miša? Uglavnom nikakva, osim one nelagode da je s vama na brodu nepoželjan gost koji neprestano traga za vašom hranom. Međutim, šteta od miša može biti i značajna. Miš zaključan na brodu na kojem su svi potencijalni izlazi zatvoreni ili miš koji u brod na zimovanju uskoči kroz visoku portelu preko koje ne može izaći je – OPASAN miš.
Tekst: Damir Višić