Među otocima koji su razasuti Jadranom, dosta njih nosi ime Sestrice. Obično se tu radi o dva (nekada i tri) manja otoka koji su spojeni nekom plićinom ili hrbatom. Slično je i s korčulanskim Sestricama gdje su Mala Sestrica (površine 4679 kvadratnih metara) i Vela Sestrica (9125 kvadrata) spojene plićinom.
Obzirom da je riječ o prostoru s vrlo gustim pomorskim prometom, 1871. godine na Veloj Sestrici sagrađen je svjetionik. Svjetionik je bio velika pomoć pomorcima iz razloga što su Sestrice najsjeverniji otočići u arhipelagu i na ovaj način obilježen je koridor prolaska između Sestrica i Pelješca.
Na svjetioniku su živjele generacije svjetioničara, koji u zimskim mjesecima danima nisu mogli do Pelješca ili Korčule zbog snažne bure. Tih dana trošile bi se zadnje zalihe brašna i sušene ribe,. No, nakon uvođenja automatizacije svjetlosnog uređaja, Sestrice su opustjele i na njoj su dugo godina živjeli jedino galebovi, a teška vrata svjetionika bila su zaključana.
Posljednjih godina trend pretvaranja svjetionika u luksuzne apartmane za odmor nije zaobišao ni Sestrice. Sada su tu apartmani s četiri zvjezdice, bazenom, natkrivenom terasom i popriličnim luksuzom, a apartmani se mogu iznajmiti od sredine lipnja do sredine rujna.
Sestrice su posebno lijepe u crvenkastom sutonu, obasjane zrakama sunca u zalasku, a nakon toga i mjesečinom kada se more umiri i dobije srebrnasti odsjaj. Snažni svjetlosni snop svjetionika vidi se tada miljama daleko, prema otvorenoj pučini na jugoistoku, zapadno prema Korčuli i sjeverno prema Pelješcu.
Tekst i foto: Luka Kolovrat