Invazivne vrste u Jadranu

Invazivne, alohtone, strane, štetne, egzotične samo su neki od pridjeva koji se danas rabe za vrste što koloniziraju određeno stanište i pritom izazivaju veće ekološke, okolišne i ekonomske promjene.

Takve invazije uključuju i prirodno širenje organizama, ali do duboke je promjene morskih ekosustava doveo radikalan premještaj tisuća vrsta izazvan ljudskim aktivnostima poput pomorskog prometa, povezivanja mora kanalima, razvojem marikulture i mnogim drugim pa su stoga biološke invazije postale globalni problem.

Tako je čovjek srušio sve prirodne barijere vremena i prostora omogućivši trenutno miješanje vrsta između svjetskih mora, pa danas ne postoji morsko stanište u kojem nema invazija.

Prema slikovitom opisu znanstvenika brodovi su danas doslovno putujući biološki otoci koji nose vrste u obraštaju, balastu, sidrima i cijevima, a na kojem će mjestu stvoriti nova naselja zapravo je igra ekološkog ruleta. Iako ukupni ekološki, okolišni i sociološki učinci većine invazija u svjetskim morima ostaju neistraženi, poznato je kako invazivne vrste dovode do promjene raznolikosti, gustoće i rasprostranjenja postojećih zajednica. One su primarni pokretači ekoloških promjena, one stvaraju i modificiraju staništa, potiskuju autohtone organizme, služe kao vektori zaraznih bolesti (ako i same nisu patogeni) i ozbiljno ugrožavaju bioraznolikost. Kao takve dovode do gubitka genetske raznolikosti, strukture staništa, povećavaju rizik od izumiranja i vode prema biološkoj homogenizaciji mora (Galil 2007). To dalje vodi prema smanjenoj otpornosti ekosustava na druge stresove poput klimatskih promjena ili prelova organizama.

Ukoliko ulovite ili uočite neke od vrsta iz ove brošure, molimo vas da to što hitnije javite Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (uz što je moguće više dodatnih informacija o nalazima: lokacija, datum, fotografija) na slijedeće e-mail adrese: dulcic@izor.hr, brankod@izor.hr, zuljevic@ izor.hr ili na broj telefona: 021/408 013.

 Caulerpa taxifolia

Alga florescentno zelene boje, građena od puzajućeg stabalca i rasperanih listića dužine između 10 i 30 cm, nalik paprati. Porijeklom je iz umjereno toplog mora Australije. Sredozemlje je naselila slučajnim ispuštanjem iz akvarija Oceanografskog muzeja u Monacu. Širi se sidrima brodova i mrežama. U Jadranu je trenutno, koliko je poznato, prisutna samo u Starogradskom zaljevu na otoku Hvaru. Raste na svim tipovima morskoga dna od površine do pedesetak metara dubine. Njena gusta naselja negativno utječu na zavičajne organizme.

Caulerpa cylindracea 

Tamno zelena alga, građena od puzajućeg stabalca i listića dugih 2 do 10 cm na kojima su sitne kuglaste izrasline. Porijeklom je iz umjereno toplog mora Australije. Nije poznato kako je naselila Sredozemno more kojim se širi prvenstveno nošena morskim strujama. Raste od površine do preko 50 m dubine na svim tipovima morskoga dna. U hrvatskom dijelu Jadrana je zabilje- žena na više od 120 lokaliteta, ali je najčešća na području Dalmacije. Ponekad razvija iznimno gusta naselja pri čemu potiskuje zavičajne organizme.

Asparagopsis taxiformis -Crvena alga

Dužine do 30 cm, oblika stabla čempresa. Obično više ogranaka raste iz zajedničkog bazalnog dijela koji se drži za podlogu. Najčešće raste od površine do 5 m dubine. Prihvaća se za stijene i druge alge. Alga je najvjerojatnije porijeklom iz Australije. Nije poznat način na koji je dospjela u Sredozemno more kojim se širi nošena morskim strujama. Gusta naselja vjerojatno utječu na zavičajne alge. U Hrvatskoj je pronađena na području Dubrovnika, Splita i Mljeta, u Sobri i uz otočić Glavat u Nacionalnom parku Mljet.

 Melibe viridis  -Veliki puž golać

Nalik nakupini smeđih algi. Dužine je 10 – 15 cm, a bočno ima do 10 parova dugačkih bradavičastih isperaka. Glava mu je okrugla i pokretna, a usta iznimno rastezljiva. Na ulazu u usta su brojni ticala. Pronalazimo ga do desetak metara dubine. Živi najčešće u naselju morskih cvjetnica, ali i u u naselju algi. Aktivan je preko noći kada svojim velikim ustima skuplja sitne beskralješnjake s algi i cvjetnica. Kada je uznemiren može kratko plivati naglim savijanjem tijela. Vrsta je najvjerojatnije porijeklom iz Crvenog mora. U Hrvatskoj se pojavljuje periodički i tada je česta vrsta. Nije zabilježeno da vrsta predstavlja problem u Sredozemnom moru.

Percnon gibbesi – Lakonogi rak

Invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Prisustvo ovog raka tek je nedavno dokazano i u Jadranu, uz naglasak da je izgleda već uspostavio svoje populacije u južnom i srednjem dijelu Jadrana. Radi se o priobalnoj vrsti koja obitava u plitkom moru, često pod kamenjem i u procijepima.

 Aplysia dactylomela – crnokrugi zekan

Biljojedni puž golać, dužine do 40 cm. Na glavi ima dugačka ticala, a kućica mu je zakržljala i nije vidljiva. Boja tijela mu varira od svijetlo zelene do tamno smeđe, ali su najčešće svijetlo smeđi. Po cijeloj površini tijela ima crne krugove različitih veličina povezane crnim linijama koje stvaraju mrežu. Kada su ugroženi i uznemireni ispuštaju ljubičastu tekućinu. Puž se najčešće zadržava između površine i dubine od 2 m gdje se hrani algama. Nije poznato odakle je vrsta dospjela u Sredozemno more. Prvi nalaz bio je 2002. godine na Lampeduzi. U Jadranu je zabilježen 2006. godine na Sušcu i Mljetu. Od tada je često zabilježen na području od Dubrovnika do Šibenika.

 Callinectes sapidus – Plavi rak

Invazivna vrsta u Sredozemnom moru. U Jadranu je prisutan već duže vrijeme, no njegova populacija se počela tek nedavno brojčano povećavati i širiti prema srednjem Jadranu. Dobar je plivač i ima velik reproduktivni potencijal. Jestiv je i stoga potencijalno gospodarski važna vrsta. Smatra se da je u južnom dijelu Jadrana već uspostavio populaciju i to naročito u albanskim i crnogorskim vodama.

 Lagocephalus sceleratus – Srebrenopruga napuhača

Lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Kada je ugro- žena napuhuje tijelo i izgleda poput kugle. Izrazito je toksična (sadrži jaki termo stabilni neurotoksin – tetrodotoksin) i konzumacija može biti fatalna. Može narasti do 110 cm i mase oko 7 kg. U zemljama EU je zabranjena konzumacija mesa svih vrsta iz porodice Tetraodontidae (četverozupke).

 Siganus luridus – Tamna mramornica

Lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Ova herbivorna vrsta živi na kamenitim dnima prekrivenim vegetacijom. Pretpostavlja se da je uspostavila svoju populaciju u Jadranu (naročito u južnom dijelu, ima nalaza i u sjevernom dijelu). Može narasti do 30 cm ukupne dužine. U svojim bodljama na leđnoj peraji sadrži otrov.

 Fistularia commersonii – Plavotačkasta trumpetača 

Lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Živi samostalno ili u skupinama, uglavnom blizu podvodnih grebena. Pretpostavlja se da je ova vrsta uspostavila populaciju u Jadranu (južni dio). Može narasti do 160 cm ukupne dužine.

 Stephanolepis diaspros – Afrički kostorog

Lesepsijski migrant. Može se naći na kamenitim dnima prekrivenim vegetacijom blizu obale. Do sada su u Jadranu zabilježena dva primjerka (i u južnom i sjevernom dijelu). Može narasti do 25 cm ukupne dužine.

Tekst: Ante Žuljević i Branko Dragičević, iz Priručnika za zaštitu mora i prepoznavanje živog svijeta Jadrana II. prošireno izdanje 2016. godina Izdavač: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.