Ribolov fratara udicom

Alati i tehnike
Typo

Fratar je jedna od najtraženijih i najcjenjenijih riba koje se mogu loviti udicom i to nikako nije bez razloga. Temperament i borbenost koju pokazuje tijekom lova i izvlačenja uz izrazito visoku kulinarsku vrijednost stavlja ga u sam vrh udičarima zanimljivih vrsta.

Fratra nalazimo uzduž cijelog obalnog pojasa na svim dnima no najbrojniji je nad hridinastim i škrapavim dnom na dubinama od 5 do 20 metara. Iako zna poći i dublje, ispod 100 metara ga ipak nema. Ne izbjegava ni vode nižeg saliniteta, tako da ga možemo sresti i u riječnim ušćima.
Nedorasle i mlade primjerke nalazimo u plićim zaljevima gdje često u manjim jatima prate trlje, ovčice i drugu pridnenu ribu koja ruje po morskom dnu. Za razliku od njih, odrasli su primjerci puno oprezniji i nepovjerljiviji, plahiji i divljiji. Iako temeljno okupljeni u velike grupe, zapravo žive životom samotara po škrapama i skrovištima u sigurnosti dubljih i skrovitijih mjesta, baš kao da nisu dio istog jata.

Fratar zbog prehrane pripada životnoj zajednici bentosa. Hrani se sitnim beskralježnjacima, a ponekad pasu i alge. Kad je gladan, zna razbiti i ježinca.


Iz barke


U sportskom ribolovu fratar se može loviti na više načina. Iz barke se lovi klasičnim kančenicama, s obale na fermu, tehnikom beach ledgering ili plovkom, dok se u podvodnom ribolovu lovi puškom.
Klasična kančenica za fratra podrazumijeva tri prame dužine od 15 do 30 centimetara ne tanje od 0,28 milimetara vezane na osnovu predveza promjera barem 0,35 milimetara. Ukoliko riba radi prema očekivanjima, prame mogu biti kraće, no ukoliko riba teško i podozrivo prima ponuđenu ješku tada prame trebaju biti dulje. Najdonja prama mora loviti ispod olovnice težine 60 do 100 grama.


Idealna udica za lov fratra je papagajka širine luka od 10 do 14 milimetara.
Pribor se spušta do dna nakon čega se čeka potez ribe. Udarac fratra je odmjeren i snažan. Mnogu ribolovci griješe pa kontriraju na one prve, neodređene pomake vrha štapa. Takve kontre najčešće ne donose ribu već je samo ogrebu nakon čega se fratar zavlači u prvu rupu gdje ponekad ostaje i više dana. Ukoliko pak padne s udice u prvih nekoliko metara, svojim paničnim bijegom može natjerati i ostale fratre na tom području u bijeg i zavlačenje u rupe nakon čega je najpametnije potražiti novu poziciju.
Posebno je učinkovit lov fratra izbacivanjem sistema iz barke prema obali. Barku je potrebno usidriti na nekih sedamdeset do sto metara od obale te nakon zabacivanja prema kraju polaganim privlačenjem češljati teren. Za ovakav način ribolova najprikladniji su lagani beach ledgering štapovi s kojima se željeni domet lako postiže, a zahvaljujući osjetljivom vrhu detekcija je s njima vrlo jednostavna.
Predvez za ovakav ribolov je malo drukčije konstrukcije od klasične kančenice. U ovom slučaju najdonja udica ne smije biti na dnu već neposredno iznad njega. To se postiže tako da udaljenost između olovnice i mjesta spajanja prame i osnove bude desetak centimetara duža od dužine prame. Zbog veće mogućnosti zadjeva, za olovnicu je u ovom slučaju najprikladnije koristiti tirolsko drvce.
Ovakav je ribolov najučinkovitiji u kasno popodne i kroz noć do ponoći, i to dva dana prije punog mjeseca.

S obale


S obale se fratar najčešće lovi fermama, pridnenim postavama s kliznim olovom. Predvez za ovakav način ribolova je jednostavne izvedbe. Lovi se samo s jednom udicom vezanom na fluorokarbonskoj prami promjera 0,30 do 0,34 milimetara, dugoj 30 do 50 centimetara, s osnovom spojenom preko zogulina iznad kojeg se nalazi klizna olovnica težine 30 do 60 grama. Zavisno od terena koriste se različiti oblici olovnica no najčešći je klasične osmerokutne izvedbe. Važno je samo da između olovnice i zogulina bude gumena perla čija je uloga zaštita čvora i sprječavanje zaglavljivanja olovnice u spojnom čvoru na zogulinu.
Naješkan sistem se izbacuje u lovnu zonu koja je rijetko kada dalje od 30 do 50 metara od obale, nakon čega se štap odlaže u prikladni nosač. Idealno je korištenje nosača poput rod-poda ili tripoda s mogućnošću montiranja elektronskih indikatora. U trenutku kada fratar ponese udicu u ustima indikatori će seoglasiti piskom i istovremeno zasvijetliti.


Naravno, ukoliko nemate indikatore poslužiće i bilo kakav drugi indikator, makar to bio kamenčić na rubu obale. Dobro bi bilo da štapovi budu postavljeni vrhovima prema gore čime se odgađa lijeganje strune na dno i smanjuje mogućnost zadjeva.
Bez obzira kakav indikator koristili, kontrirati treba odmah da bi se spriječilo neželjeno zavlačenje lovine u labirint procjepa i algi u kojem fratar živi.
Lov tehnikom beach ledgering identičan je lovu iz barke prema kraju s tim da u ovoj situaciji stojimo na obali a ne na barci, te nakon izbačaja, ne ispuštajući štap iz ruke češljamo teren. 
U ribolovu fratara s obale treba biti spreman na česta zapinjanja i gubljenje pribora jer je teren na kojem lovimo u pravilu uvijek zahtjevan i problematičan.
Na terenima na kojima je lov pridnenim postavama nemoguć, a koji su bogati fratrima, možemo pokušati loviti plovkom. Najučinkovitiji su klizni plovci nosivosti od 15 do 30 grama. Predvez se može složiti s dvije prame nejednake duljine, s osnovom spojenima preko zogulina. Uz dobar izračun dubine i ispravno pozicioniranje graničnog čvorića, udice se mogu plasirati neposredno iznad dna bez straha od zapinjanja. Štap za ovakav ribolov bi trebao biti dug od 2,70 do 3 metra malo brže akcije radi pravovremenih kontri i sprječavanja zavlačenja lovine u škrape.
Dobro bi bilo i da plovak ima šuplju antenu u koju se može umetnuti svjetleća ampula, kad se lov protegne u noć. 


Kad plima krene


Bez obzira kojom tehnikom lovili, nakon što potvrdimo kačenje, fratar će pružiti jak otpor, jači nego većina riba iz njegove obitelji. Uz neprestano snažno udaranje, fratar će svo vrijeme zanositi i tresti glavom pokušavajući se osloboditi udice. Čak i na samoj površini njegov otpor najčešće ne jenjava tako da je u prihvatu krupnijih primjeraka oprara neophodan dio opreme.
Najbolja lovišta fratra su oko svih vanjskih otoka, te na zapadnoj obali Istre. Ova riba voli mirno vrijeme i lagani vjetar pri čemu je nadolazeća plima za fratra pravi okidač. Česta se dogodi da riba gotovo i ne radi sve do dolaska plime kad počne tako intenzivno napadati ponuđenu ješku da se nerijetko love i po tri primjerka odjednom. Fratar se inače najbolje lovi u sumrak, kroz noć (po mjesečini) i u zoru, no zorom se u pravilu love manji primjerci nego noću. Iako će rado zagristi u većinu animalnih ješki, najdraži mu je veliki crv, filetirana lignja, dagnja kao i razni rakovi među kojima su najučinkovitiji gambori, kozice i samci.
Za brum su se najboljima pokazali zdrobljeni ježevi koji su fratru upravo neodoljivi.
Kao što sam rekao, fratar spada u cijenjenu i vrlo traženu bijelu ribu. Ima izrazito kvalitetno i ukusno meso s krupnim pravilno raspoređenim kostima. Jednako je ukusan pečen, kuhan ili u brudetu. Pa ako ga do sada niste pokušali uloviti, krajnje je vrijeme da to učinite.
Stoga požurite jer plima je krenula. Samo se odlučite za tehniku i zabacite sistem za svog fratra.



Opis:


 Fratar (Diplodus vulgaris, Geofroy st.Hillaire, 1817.) je tipična riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Može narasti do 40 centimetara dužine i 1,30 kilograma težine pri čemu je prosječna lovna težina ipak svega 0,06 kilograma. Tijelo mu je pomalo zdepasto, visoko, ovalno, bočno spljošteno, dok mu je glava mala. Peraje su mu dobro razvijene, posebice repna. Ljuske su krupne, a bočna crta izražena i vidljiva cijelom dužinom. S leđne je strane tamno-metalno-plave boje sa zlatastim odsjajem dok je prema bokovima svjetliji, na trbuhu srebrno bijel. Uzduž tijela se protežu neupadljive srebrnkaste prugice. Na vratu ima crnu mrlju poput sedla koja se spušta do sredine škržnog zaklopca, dok oko korijena repne peraje ima crni prsten. Te su dvije mrlje bile osnova za većinu narodnih naziva koji prate fratra. Crnoguz, crnosip, šaroperac, sedlaš, konj, prekolarac, oluz, premoranac, špijun, vadabuža, tek su neki od brojnih naziva za ovu ribu.
Fratar se mrijesti u drugoj polovici jeseni i tada mu glava postaje čelično plavkaste boje, posebno između očiju. Dobro podnosi sužanjstvo, no u akvariju ga treba držati zasebno, jer će napasti sve i jednu, i najmanje ozlijeđenu ribu.

Podvodnom puškom


Iako se fratar u principu podvodnom puškom relativno teško lovi, ponajviše zbog njegovog opreza i podozrivosti, postoje trenuci kad predstavlja izuzetno laku metu. Neposredno nakon provlačenja ludra i drugih sličnih mrežnih alata sa strašilima, fratar koji se zatekne na tom terenu i ne bude pometen mrežama, u strahu se zavlači u škrape gdje nerijetko i danima ostaje u strahu skriven. Ronioci koji se nakon prolaza takve mreže nađu na takvom terenu s lakoćom će nastrijeliti mnoštvo prestravljenih fratara kojima u takvom stanju strijelom mogu prići na svega desetak centimetara.

Napisao i snimio Boris Bulić