22
Čet, Lip
12 Novi članci

Scalpro AS razvija tehnologiju komercijalnog uzgoja Jakovljevih kapica

Biologija
Typo

Mnoge hrvatske obalne i otočne lokacije Dalmacije i Istre - posebice uvale i zaljevi gdje rijeke utječu u Jadransko more, oduvijek su bile prepoznatljive po izdašnosti izlova autohtonih "divljih", a poslije i po uzgoju morskih školjkaša.



To su područja Malostonskog zaljeva gdje utječe Neretva, zatim Novigradsko more gdje utječe Zrmanja, ušće rijeke Krke i još mnoge druge lokacije diljem Lijepe naše. Riječ je o živopisnim krajobrazima jadranske obale poput Limskog kanala; Malostonskog, Pulskog i Pirovačkog zaljeva te uvale Klimno.

Tajna je u boćatoj vodi tj. mješavini morskih i riječnih tokova. Plodovi mora o kojima govorimo jesu kamenica - ostrea edulis, dagnja, kućica, prstac, volak, ugrc, kunjka, periska, Jakovljeva kapica, prnjavica, rumenka, kokoš, kunka, ljudsko srce, priljepak, vongola, palastura... Dvije su vrste školjki prepoznate kao vrlo pogodne za komercijalni uzgoj, a to su kamenica (ostrea edulis) i Jakovljeva kapica (pecten maximus).

Norveška država uložila je vrlo značajna sredstva u projekte razvoja tehnologija proizvodnje mlađi u mrjestilištima korištenjem postojećih svjetskih znanja o umjetnom mriješćenju školjkaša. Davno je uočen problem nedostatka mlađi školjkaša prikupljene u prirodi kroz proces prirodnog mriještenja. Zato se pristupilo razvijanju tehnologije umjetnog mriještenja i proizvodnje visokokvalitetne mlađi koja je preduvjet za uspješnu proizvodnju školjkaša kroz akvakulturu.

Kamenice i Jakovljeve kapice su vrlo cijenjena i tražena roba na zahtjevnom europskom tržištu morskih plodova. U ovom članku portal umag-istra.com donosi vam reportažu iz jedinog norveškog mrijestilišta Jakovljevih kapica smještenog u zapadnoj Norveškoj, uz obale atlanskog oceana na otoku Rong, smještenom između Atlanskog oceana i bergenskog fjorda.

 



Za uspješnu proizvodnju mlađi školjkaša neophodna je proizvodnja živih algi jer se s umjetnima ne postižu zadovoljavajući rezultati.  Za razliku od uzgoja ličinka i mlađi morskih riba kod kojih se u mrjestilištima proizvode samo flagelatne mikroalge, za proizvodnju mlađi školjkaša neophodna je proizvodnja nekoliko vrsta mikroalgi iz dvije skupine. Pored flagelatnih algi, potrebno je proizvoditi i kremenjašice-dijatomeje, iz kojih ličinke i mlađ koriste minerale za izgradnju ljušture.

 



Tvrtka Scalpro AS iz  mjesta Øygarden proizvodi godišnje 2 to 4 milijuna 15-20 mm mlađi kamenica i Jakovljevih kapica. Proizvođači školjki iz Škotske, Engleske i sjeverne Norveške u ovom institutu nabavljaju mlađ za daljnji uzgoj i proizvodnju. U laboratorijima tvrtke vrše se istraživanja križanja različitih vrsti školjkaša izlovljenih u različitim klimatskim i temperaturnim zonama te se kroz znanstveno istraživanje dolazi do novih spoznaja i zanimljivih rezultata.

 



Profesor Dr.Thorolf Magnesen s Bergenskog sveučilišta jedan je od koordinatora međunarodnog projekta SETTLE. Kao vrsni stručnjak angažiran je na Institutu za biologiju gdje je u posljednjih 20 godina objavio značajne znanstvene radove kao ekolog za pitanja morskih zooplanktona. Najviše stručnog znanja i doprinosa profesor Magnesen dao je na području mriještenja i proizvodnje mlađi velike Jakovljeve kapice (pecten maximus). Profesor Magnesen radi kao konzultant u tvrtki Scalpro as i svoja znanstvena saznanja pokušava primijeniti u ovom, za sada jedinom, komercijalnom mrijestilištu školjkaša u Norveškoj.

 


Dok objavljujemo ovaj tekst u mrijestilištu tvrtke Scalpro vrše se pokusna križanja jakovljevih kapica ne bi li se poboljšala genetska svojstva mlađi. U ovaj eksperiment uključeni su dvojica vrhunskih stručnjaka iz Južne Amerike koji su specijalno za ovu priliku doputovali u Norvešku gdje će u laboratoriju tvrtke Scalpro pokušati proizvesti mlađ školjkaša koja će imati mogućnost ubrzanog rasta.


Tekst i foto:  Alen Rako   umag-istra.com